Ilustracija Jelena Žilić
Najbogatijih 1% ljudi na svijetu su već potrošili svoj udio u globalnom proračunu za ugljen-dioksid za 2025., i to za samo 10 dana. To je više od svih emisija automobila i drumskog saobraćaja, stoji u najnovijem izvještaju Oxfama, međunarodne organizacije koja se bori protiv nejednakosti i globalnog siromaštva. U međuvremenu, iz godine u godinu, siromašna domaćinstva, odnosno individualna ložišta, se navode kao najveći zagađivači vazduha zimi, a stranice svih medija su pune savjeta kako u par koraka možete da zaštitite planetu.
Piše: Jelena Jevđenić
Ne treba posebno naglašavati koliko je ogromna globalna nejednakost. Oxfam navodi da je bogatstvo milijardera...
Berkovići, foto: Impuls
Kraj minule godine u Republici Srpskoj obilježili su protesti u dva najveća grada, Banjaluci i Bijeljini. Ne, nije se digao narod protiv vlasti, nego je vlast udarila na vlast: prvo republička na lokalnu, a onda su lokalci uzvratili udarac. Razlog su, naravno, pare i pobijedio je, naravno, jači.
Piše: Milkica Milojević
Zakuvalo se, jer je SNSD ili tačnije lider SNSD-a Milorad Dodik, koji suvereno vlada na republičkom nivou, nastavio s praksom disciplinovanja malobrojnih opština i gradova u kojima su na lokalnim izborima građani „pogrešno“ glasali.
Za razliku od 2020. godine, kada je Dodik, ljut zbog neočekivanog poraza u Banjaluci, zaprijetio...
Foto: Vesna Lalić
Studentski, ali i učenički protesti i blokade u Srbiji su regiji pokazali svojevrsnu smjenu generacija, pobunu onih za koje se smatralo da su letargični, da žive online i nemaju nekog doticaja s realnim svijetom. Ova kuknjava na omladinu stara je koliko i čovječanstvo, od antičkih vremena do današnjih dana.
Piše: Sandro Hergić
Zvuči paradoksalno, ali upravo je ova integrisanost u globalne kulturne političke procese i trendove politizovala ovu generaciju na načine koje srpski establišment nije očekivao. Riječ je o generaciji koja se informiše primarno na internetu i čije stavove nisu oblikovali državni mediji. Ako je Miloševićev RTS uspio da...
Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
„Očistite Banjaluku“, „Ruke su vam prljave“, „Nećemo smeće, korupciju i kriminal“, poručili su ogorčeni Banjalučani, koji su masovno izašli na ulicu. Kolona demonstranata je zastala pred Gradskom upravom, Palatom RS i zgradom Vlade RS, zviždeći i skandirajući: „Izađi i bori se!“
Piše: Milkica Milojević
Ne, nismo gledali ovaj film! I nećemo ga skoro gledati. Nije Banjaluka Beograd, a bogami ni Niš, ni Novi Sad. Svesrpsko jedinstvo, šta god ono značilo, zasigurno ne podrazumijeva, ovakve, „izdajničke“, specijalne i paralelne veze.
Uostalom, kako reče Miljan Kovač u „Žutoj minuti“, mi u Banjaluci ni čestitog izdajnika ne možemo iznjedriti,...
Foto: Aktiv žena Kočićevo
U malim sredinama kulturni domovi temelj su zajednice, mostovi koji spajaju tradiciju i moderno doba. No, u vremenu kada nam se čini da su kultura i tradicija u zapećku ohrabrujuće je da u našoj državi ipak postoje čuvari drgaocjenog kulturnog nasljeđa. Priče koje donosimo iz Gacka male opštine u Hercegovini i sela Kočićevo pored Gradiške svijetli su primjer da se uz dobru volju i posvećenost, a prije svega razvijenu svijest o tome da očuvanje kulturnog nasljeđa, običaja, tradicije i govora određenog kraja zapravo znači očuvanje identiteta naroda.
Piše: Ilijana Božić
U ruralnim sredinama širom BiH, ali i regiona...
Ilustracija Jelena Žilić
Valjda sama činjenica da je nekadašnji satrap Miloševićevog režima član Senata Republike Srpske, nije dovoljna bruka za ovaj entitet nego je istom omogućeno da kao specijalni gost sa svečane bine povodom Devetog januara sudi ko su patrioti, a ko izdajnici, ne samo u Srbiji nego i u RS.
Piše: Miljan Kovač
„Izdajnici“ su dakako svi koji se ne slažu sa njegovim aktualnim gazdama Vučićem i Dodikom sa obje stane Drine.
A stvari stoje tako da ovih dana dok studenti širom Srbije blokiraju fakultete, ulice, trgove zajedno svima nasuprot Vučićevog režima čiji je Vulin vjerni vojnik stoje najugledniji srpski intelektualci, glumci,...
Ilustracija Jelena Žilić
Prije deset godina, a možda čak i više, sjećam se snimaka zagađenja vazduha iz azijskih zemalja, gdje građani s maskama hodaju kroz sive i vidljivo prljave gradove. Sjećam se da sam tada osjetila neku tugu za tim ljudima. Kao neki naučno-fantastični film u kojem je budućnost siva, prljava, pusta i nekako neživa. Taj prizor mi je stvarao sliku neke vrste zatvora, neslobode. Ne zbog maski, već zbog znanja da ne mogu da pobjegnu od zagađenog vazduha. To je za mene jedna vrsta ropstva.
Piše: Jelena Jevđenić
U to vrijeme to mi je bilo tako daleko, nisam se mogla poistovjetiti...
Foto: Dejan Kožul
Očekivana vijest sa kraja godine kaže: „Roditelji dječaka koji je počinio zločin u školi ‘Vladislav Ribnikar’ osuđeni su na ukupno 17,5 godina. Vladimir Kecmanović je osuđen na 14,5, a Miljana Kecmanović na tri godine zatvora.“
Ubici, K.K. se nije sudilo jer je maloljetan.
Piše: Dejan Kožul
Tog 3.5.2023. ubijeni su čuvar Dragan, dječak Andrija i djevojčice Angelina, Adriana, Sofija, Ema, Mara, Katarina, Ana i Bojana. Čuvar, dječak i osam djevojčica.
U svom posljednjem romanu „Previše mi to osam djevojčica“, Darko Cvijetić osmišljava, ali da li samo osmišljava, Krležinog Filipa Latinovicza, ratnog zločinca koji se vraća s odsluženja kazne od 21 godine...
Ilustracija Jelena Žilić
Lopatu u šake, umjesto što samo kukate i kritikujete! Poručuju ovih dana partijski botovi po društvenim mrežama svakome ko se usudi kritikovati vlast, recimo u Banjaluci, zbog neočišćenog snijega, neprohodnih ulica, klizavih trotoara, zbog toga što neki dijelovi grada nemju struje, drugi vode, neki ni grijanja..
Piše: Miljan Kovač
Za razliku od zimskih službi (šta god to bilo), koje su nespremne dočekale zimske padavine pred kraj decembra, mladi, ambiciozni gradonačelnik je pokazivao spremnost u skijanju i drugim zimskim radostima na Jahorini pokraj Sarajeva.
I spreman, uslovno rečeno prespreman došao na posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj se razmatralo...
Foto: Impuls
U manjim mjestima umjetnost i kultura postaju ključni faktori socijalne povezanosti, identiteta i prepoznavanja lokalnih vrijednosti. Daleko od velikih gradova, ako i jedan u Bosni i Hercegovini zaslužuje klasifikaciju velikog, umjetnici, organizatori i publika uspijevaju stvoriti događaje koji nadmašuju lokalne okvire.
Piše: Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Iako se na prvi pogled čini da manja mjesta nemaju potrebne resurse za održavanje velikih kulturnih događaja, upravo se tu često rađaju najautentičniji i najvažniji kulturni pokreti. Svi ovi festivali i inicijative, poput „Mediteran film festivala“ u Širokom Brijegu, „Slova Gorčina“ u Stocu ili „Vareš Classic Festivala“, dokaz su da kultura može uspjeti u...
