Foto: Transparency International BiH
Tridesetu godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kako je i red, BiH dočekuje s prigodnom krizom produženog trajanja, kako je uostalom i protekao najveći dio proteklih trideset godina. Da li je zapravo riječ o jednoj velikoj, mamutskoj tridesetogodišnjoj krizi ili nizu bezbrojnih cikličnih kriza, retoričko je pitanje, a to je više stvar posmatrača i njegovog oka – za konačan ishod i u konačnici manje je važno. A o njemu, ishodu je l' te, govori sama po sebi i za sebe činjenica da je zemlja i nakon trideset godina i formalno i praktično protektorat. Govori to podosta i o...
Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
Godinama je, iz dana u dan, davao novac za 100 obroka gladnima, ali se nije hvalio: ni ovim, ni mnogim drugim dobročinstvima. Pjevao je „sviraj nešto narodno, ponašaj se prirodno“, a slušali su ga i rokeri i džezeri i ljubitelji opere. Svima „naš“, ni za koga „njihov“. Halid.
Piše: Milkica Milojević
Ne, nije ovo ona ljigava, patetična „o mrtvima sve najbolje“. Bar u ovoj zemlji ima mrtvih, na pretek, o kojima bi se moglo, a bogme i trebalo, reći svašta.
Ali o Halidu, ni za života, niko nije govorio ružno. Nijedan hejt, nijedna svađa, nijedna afera....
„Duž oštrog noža leti ptica“ (Laguna, Beograd, 2024), autorice Tanje Stupar Trifunović, jedna je od sedam knjiga nagrađenih regionalnom nagradom "Štefica Cvek". Ovaj roman je bio u najužem izboru za NIN-ovu nagradu, te je predložen za nagradu „Meša Selimović“. O djelima, kakva su Tanjina, treba pisati i bez povoda, mada nas povodi dodatno raduju.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Na početku rata, Vanja sa porodicom dolazi u primorsko selo. Majka, otac, brat i ona boraviće kod bake i djeda. Sve ono što je činilo svakodnevicu, poznato, udobno, rasterećeno, ostalo je u gradu, dok novo poglavlje počinje u prostoru prenatrpanom ljudima i tjeskobom,...
Foto: Impuls
Jedanaest godina prošlo je od katastrofalnih poplava, a rijeke u BiH i dalje su u opasnosti – od kiše i bujica, ali i ljudske ruke. Za lokalne zajednice posljedice su jednako dramatične.
Piše: Sanela Karaica
I dok institucije tvrde da ulažu značajne napore u zaštitu riječnih korita i prevenciju poplava, ekološki aktivisti upozoravaju na nekontrolisano vađenje šljunka i pijeska, devastaciju obala i ozbiljne rizike po sigurnost ljudi, te zagađenje.
Iz Aarhus centra u BiH poručuju da eksploatacija šljunka u velikoj mjeri ne prati ekološke standarde niti principe održivog upravljanja prirodnim resursima. Često se vrši bez dozvola, na lokacijama koje nisu predviđene...
Ilustracija Jelena Žilić
Prije prebrojavanja glasova niko ne zna ko će biti pobjednik na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, ali zato je gubitnik poznat širokom javnom mnjenju.
Piše: Miljan Kovač
Milorad Dodik, donedavno predsjednik RS, sam sebe je osudio na poraz. I ostaće poražen čak i u slučaju kada bi na izborima pobijedio njegov kandidat. Dodik je prije izbora uspio na stranu poraženih prevući i SNSD, do sada najjaču političku stranku u državi kojoj je još uvijek na čelu. Pokazujući po ko zna koji put koliko „cijeni“ članove i partijske funkcionere – gazda Mile im nije dozvolio ni da izaberu svog...
Foto: Udruženje "Čuvari Majevice"
Lovci na litijum su još 2003. bacili oko na zelenu i pitomu Majevicu i već su dogurali do zahtjeva za koncesiju za rudarenje. Ali, ni narod se ne da: uz pomoć eko aktivista guraju svoju priču i traže da Majevica postane zaštićeni park prirode.
Autor: Impuls
Mada su sve prilike da vlast Republike Srpske, a kod njih je i nož i pogača, drži stranu kopačima litijuma, još se ne zna ko će u toj bici odnijeti konačnu pobjedu.
Podsjećamo, Narodna skupština RS je već dva puta, zahvaljujući „tihovanju“ vladajućeg SNSD i njihovih satelita, dala „zeleno svjetlo“ rudarenju litijuma na...
Foto: Facebook
Prekajsko jezero nadomak Drvara uskoro bi moglo biti ustupljeno privatnoj firmi iz Travnika i to bez ikakve naknade. Tako je, bar, namjerila načelnica te opštine. Dušica Runić od Opštinskog vijeća traži saglasnost da s firmom TLG d.o.o potpiše Memorandum o realizaciji ove, po mnogo čemu čudne, namjere.
Piše: Miljan Kovač
U prijedlogu upućenom vijećnicima ona se nije pozvala ni na jedan konkretan zakonski akt. To, kako su nam objasnili pravni stručnjaci, i nije nikakvo čudo – jer ovakav način ustupanja javne imovine prosto je nezakonit, a po javni interes i nesagledivo štetan.
Sumnju u čitavu priču dodatno unosi činjenica da je...
Foto: Impuls
Kako opisati Kotor-Varoš u tri riječi? Teško. Optimisti bi rekli da je to grad srećnih radnika i razigrane djece, gurmani da se u Kotor-Varošu jede najbolja italijanska pizza u Krajini, a skeptici da je to prvi grad u BiH, koji je u ratu devedesetih temeljito etnički očišćen.
Piše: Milkica Milojević
Tragom ovih tvrdnji ekipa Impuls-portala zaputila se u živahni gradić na 40-ak kilometara od Banjaluke.
Lokalni istoričari će ponosno istaći da Kotor-Varoš ima živopisnu prošlost: od prvog spominjanja imena grada, koji datira od prije više od 700 godina, do prve osnovne škole, danas zapuštene ruine, koja je još od 1890. širila...
Foto: Impuls
Konferencija "Dragulji prirode Bosne i Hercegovine" koja je okupila stručnjake, predstavnike institucija, organizacije civilnog društva i čuvare prirode s ciljem za bolju zaštitu prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine započela je u petak u Banjaluci i trajaće dva dana. Konferenciju organizuje nekoliko ekoloških organizacija iz Bosne i Hercegovine uz partnerstvo češke organizacije Arnika.
Piše: Jelena Jevđenić
Zbog sve većih pritisaka na prirodu, klimatskih promjena, masovne eksploatacije prirodnih resursa i zagađenja, zadnjih godina smo svjedoci sve češćih prirodnih ekstrema. Jedna od metoda koja može ublažiti te negativne posljedice po životnu sredinu je povećati broj zaštićenih područja.
U Bosni i Hercegovini trenutno je zaštićeno...
Ilustracija Jelena Žilić
Inače, opštepoznat fenomen bosanskohercegovačkih rijeka je da se zagađuju same.
Piše: Jelena Jevđenić
Nedavno je Evropska opservatorija za sušu navela da je avgust 2025. godine bio najsušniji mjesec u Evropi i mediteranskom basenu od kada je počela da prati ovu pojavu 2012. godine. U analizi se navodi da je više od 53 posto evropskog zemljišta pogođeno sušom, a na Balkanu i do 90 posto.
Baš tih dana kada su mediji prenosili izvještaj Evropske opservatorije za sušu, u Bosni i Hercegovini javnost je još jednom počašćena najnovijim zagađenjima rijeka. Slike i video snimci masovnog ugibanja ribe u Neretvi, nizvodno od hidroelektrane...
