Skoro dvije godine od podnošenja krivične prijave protiv odgovornih lica ŠG „Ribnik“ zbog pustošenja šume tužilačka odluka nije donesena.
Piše: Jelena Jevđenić
Iz Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci za Impuls navode da je predmet još uvijek u fazi istrage.
– U gore pomenutom predmetu nije donesena tužilačka odluka. Predmet se nalazi u radu i u fazi je istrage protiv N. G. zbog krivičnog djela Pustošenje šuma iz člana 388. stav 1. KZ RS, počinjeno na štetu ŠG „Ribnik“. S obzirom da se predmet nalazi u fazi istrage više informacija ne možemo saopštiti, naveli su nam iz tužilaštva.
Podnosilac krivične prijave Sergej Milanović, inženjer šumarstva, siguran je da će optužnica u ovom slučaju biti podignuta.
„Tužilaštvo ima sva potrebna saznanja u vezi odgovornosti. Ta nedozvoljena sječa je planirana projektom, faktički sve je zaduženo i razduženo, tako da je jako teško prikriti dokazni materijal i na terenu i u papirologiji. Ono što za sada ostaje pitanje je da li će predmet voditi tužilaštvo u Mrkonjić Gradu ili će predmet preuzeti Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci i da li će optužnica ići kao privredni kriminal, to jest, da li ćemo imati više lica optuženih ili samo projektanta“, navodi on i dodaje da vjeruje da će pravosuđe riješiti ovaj slučaj i donijeti adekvatne sankcije za odgovorna lica.
Perma našim saznanjima, istraga u slučaju pustošenja šume u Ribniku, se vodi protiv Neđe Galića koji je vršio doznaku za sječu.
Galić je javnosti poznat po tome kada je kao direktor šumskog gazdinstva “Oštrelj-Drinić” optužen za krivična djela zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja u sticaju s produženim krivičnim djelom falsifikovanja ili uništavanja poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava. Optužen je da je sebi dao 11 300 KM stimulacije.
Ovih dana „Šume Srpske“ opet su u žiži javnosti zbog dugovanja plata, poslovanja s gubitkom i prodaje imovine. Oglasio se i premijer Savo Minić i poručio da će svi koji loše rade u šumskim gazdinstvima odgovarati.
Ministrica ovog resora, Anđelka Kuzmić, u izjavi za medije, pozvala je policiju i tužilaštvo da reaguje na stotine inspekcijskih zapisnika o zloupotrebama u JPŠ „Šume Republike Srpske“.
„Šta je sa 185 inspekcijskih zapisnika o sumnji na krivična djela? Pozivam policiju i tužilaštvo da se bave tim zapisnicima jer tek kada jasno utvrdimo ko je pogriješio i gdje je uzrok problema, možemo imati pomak“, poručila je Kuzmić.
Podsjećamo, u periodu od septembra do kraja decembra 2023. godine na teritoriji opštine Ribnik posječeno je preko deset hektara bukove šume u odjelu 12 na lokaciji Dimitor. Panjevi su uredno doznačeni i razduženi, što dovodi do zaključka da je namjerno posječena šuma. To je sve rezultiralo i krivičnom prijavom koju je podnio inženjer šumarstva Sergej Milanović. Kako se navodi u krivičnoj prijavi, doznaku za sječu je vršio Neđo Galić koji je zaposlen u ŠG „Ribnik“, a sječu je vršilo preduzeće „Šiling“ d.o.o. iz Ribnika.
Ribnik: „Gola sječa šume“ – ogoljeni kriminal u „Šumama“ (VIDEO)
Da je u pitanju gola sječa šume, koja je prema Krivičnom zakoniku Republike Srpske krivično djelo i propisuje kaznu zatvora od šest mjeseci do tri godine, potvrdili su nam prošle godine i iz Republičkog inspektorata.
“Obilaskom terena zajedno sa krim inspektorima, te uvidom u predočenu dokumentaciju navedenog šumskog gazdinstva, republički šumarski inspektor je utvrdio da je izvršena doznaka stabala većeg zahvata, pri čemu se nije poštovao sistem gazdovanja propisanim Šumskom privrednom osnovom. Na osnovu utvrđenog stanja, na navedenoj površini postoji osnov sumnje da je izvršena sječa velikih razmjera, što navodi na elemente pustošenja šuma“, odgovorili su tada Impulsu iz inspekotorta.
Republički inspektorat potvrdio pisanje Impulsa: U Ribniku je izvršena gola sječa šume
Član 7. Zakona o šumama Republike Srpske, definiše šume kao „površine obrasle šumskim vrstama i drvećem, na površini preko 1600 kvadrata“. U istom zakonu, u članu 8. decidno se navodi šta podrazumijeva pustošenje šuma.
„Pustošenje šume je svaka radnja izvršena protivno propisima kojom se slabi plodnost (prinosna snaga) šumskog zemljišta i time dovodi u opasnost ili onemogućava trajnost šumske proizvodnje ili gajenje šuma na tom zemljištu ili ugrožava opstanak šuma i njihove opštekorisne funkcije (sječa većeg obima koja se približava krčenju šuma, prebirna sječa prejakog intenziteta, podbjeljivanje stabala, svaka radnja koja može prouzrokovati zakorovljavanje, spiranje i odnošenje zemljišta vodom, vjetrom i drugo“.)