Srijeda, 4 Decembra, 2024

Pod mrežom Iris Murdoch

“Biti žena slično je kao i biti Irkinja. Svi kažu da si važna, ali si uvijek na drugom mjestu.”

 Filozofkinja i književnica Jean Iris Murdoch rođena je u Dublinu na današnji dan 1919. godine u obitelji irskih protestanata. Budući da je bila jedino dijete, odrasla je u, kako je sama izjavila, ”savršenom trojstvu ljubavi”.

Obitelj se nedugo nakon Irisinog rođenja preselila u London. Kao djevojčica Iris je pohađala privatne škole u Londonu i Bristolu, a 1938. upisala je studij klasične književnosti na koledžu Somerville u Oxfordu te se aktivnije počela baviti političkim aktivizmom.

Iste se godine uključila u Komunističku partiju iz koje je nakon svega nekoliko godina izašla uvidjevši, kako je naglasila u intervjuu za Paris Review 1990., „koliko je marksizam moćan i grozan u organiziranom obliku“. Kratkotrajan flert s komunizmom onemogućio joj je studij na Vassaru. Kasnije jest putovala u SAD, no, ova joj je crtica iz prošlosti uvijek uzrokovala neugodnosti.

Nakon studija radila je u državnoj riznici u Londonu, a onda i za UNRRA, brinući se za žrtve rata u izbjegličkim kampovima u Austriji i Belgiji. UNNRRA je napustila 1946. i upisala postdiplomski studij iz filozofije u Cambridgeu, gdje je upoznala slavnog Ludwiga Wittgensteina. 1948. se vratila u Oxford i punih 15 godina predavala filozofiju.

Njezini filozofski spisi bili su prvenstveno pod utjecajem Simone Weil i Platona od kojega je preuzela koncept Dobrog, kao i poimanje moralnog života kao hodočašća od iluzije do stvarnosti. Čvrsto je vjerovala da unutrašnji život silno utječe na moralna djelovanja pojedinca i da pisac mora biti moralist, baš kao što proza mora čitatelju biti putokaz ka moralnom ponašanju.

Murdoch je u četiri desetljeća napisala čak 26 romana. Slijedeći tradiciju književnih velikana poput Dostojevskog, Tolstoja, George Eliot i Prousta, Murdoch u svojim romanima naglasak prije svega stavlja na unutarnji život pojedinca.

.Iako se nerijetko doimaju ezoteričnima i intelektualno zahtjevnima, Murdochini romani, osim što se bave moralnim pitanjima, nerijetko sadrže i motive melodrame, mita i bajke, kao i erotske i romantične situacije.

„O, Bože, kako želim pisati. Želim pisati duge, duge, vrlo zamršene romane, koji će prikazati čudne sukobe koje nosim u sebi….Želim se, kao Proust, odmaknuti od sve te buke vremena u ugodnu hladnoću i ravnotežu umjetničkog djela“, izjavila je.

U djelima niže čitavu plejadu izvanrednih likova: od androginih djevojaka i snažnih, ali dosadnih žena, preko izmučenih gay svećenika, ljutih i pametnih nasilnika te melankoličnih supruga, do snažnog i gotovo demonskog muškog ”čarobnjaka”, za kojeg je rekla da predstavlja njenog ljubavnika Eliasa Canettija. Dok ovi pomalo apsurdni likovi nepretano sabotiraju vlastitu sreću, u Irisinim riječima nema ništa apsurdnog, štoviše, proučava ljudske gluposti pronicljivo i ozbiljno.

Nakon brojnih filozofskih eseja i prve monografije o Jean-Paul Sartreu na engleskom jeziku, 1954. je objavila svoj prvi roman Pod mrežom (Under the Net). On se 1998. našao na popisu 100 najboljih romana napisanih na engleskom u 20. stoljeću. Raznolikosti opusa svjedoči slojevita i komična drama Crni princ (The Black Prince, 1973.) te gotički roman Jednorog (The Unicorn, 1963.).

Varljiva priroda ljubavi neprestano ju je zaokupljala, pa tako i u romanima Zvono (The Bell, 1958.), Odrubljena glava (A Severed Head, 1961.), te More, more (The Sea, the Sea) za kojeg je 1978. dobila nagradu Booker.

„Ljubav je veoma teška spoznaja da je netko drugi osim nas samih stvaran“, izjavila je jednom prilikom.

iris murdoch

Prije no što je upoznala Johna Bayleyja (1956.), s kojim će provesti ostatak života u sretnom i skladnom braku, strastvena i neukrotiva Irisina priroda očitovala se u brojnim vezama i ljubavnim avanturama.

1987. Iris Murdoch je odlikovana Ordenom britanskog kraljevstva. Preminula je 8. veljače 1999. Bayley je o njenom životu napisao memoare naslovljene Elegy for Iris po kojima je 2001. snimljen film Iris s Judy Dench i Kate Winslet u glavnim ulogama.
Ova samozatajna književna zvijezda nije marila za slavu, međutim, ona joj, zahvaljujući iznimnom talentu i burnom životu, nije izmakla.

Autor: Andrea Vujnović

Izvor: Voxfemine.net

Povezane vijesti

Popular Articles