Četvrtak, 13 Augusta, 2026

Kategorija: Književnost

Kako je nastao roman Derviš i smrt

Morao sam pronaći ne bolji i ekspresivniji jezik, ni bogatiji, ni suptilniji, to bi bila smješna i nerealna ambicija, već jezik za moju ruku i moju dušu, koji će najbolje odgovarati onome što je u meni ključalo. Nisam znao šta tražim, samo sam nejasno naslućivao kakav to jezik treba da bude, Kad nađem, znaću šta tražim.

Tomas Bernhard: Sve je to podlo i pokvareno

  Ja jesam i volim ovaj narod, ali s ovom državom ne želim imati posla, rekao sam. Svi su oni htjeli socijalističku vladu, rekao sam, ali sad vide da je upravo ta socijalistička vlada spiskala sve, pri čemu sam riječ spiskala namjerno izgovorio razgovjetnije od svih ostalih, ne postidjevši se čak ni što sam je uopće upotrijebio, štoviše, riječ spiskala upotrijebio sam još nekoliko puta, govoreći o državnom bankrotu pod našom socijalističkom vladom, a nekoliko puta rekao sam i da je kancelar pokvareni, prefrigani gad, koji je socijalizam samo zloupotrijebio kao oruđe svoje perverzne naslade u vlasti, kao uostalom i čitava...

SOPSTVENA SOBA I SOPSTVENA KIRIJA – Može li se živjeti od pisanja?

Fedor Marjanović; Foto: Sanja Sabadaš Svojevremeno je Virdžinija Vulf u eseju Sopstvena soba pisala kako bi žena, ako bi željala da se ostvari kao pisac, morala imati sopstvenu sobu i sopstveni prihod. Riječi napisane 1929. aktuelne su i danas u Bosni i Hercegovini, uz jednu razliku. Ni muškarci ni žene ne bi mogli živjeti od pisanja. Kao u svim ostalim oblastima i ovdje se dežurni krivac može naći u ratu. Ipak, ako već trideset godina za svaki neuspjeh nalazimo krivca u jednom te istom događaju, potrebno je zapitati se da li smo krivi i mi. Piše: Fedor Marjanović Tekst i matematika Kao bibliotekar...

Emil Sioran: Potpuno nezadovoljstvo

Foto: Google

Koje bi prokletstvo moglo biti nad glavom onih koji se nigdje ne osjećaju dobro? Ni sa suncem niti bez sunca, ni s ljudima a niti bez njih.

Milan Kundera – A kako ćeš objasniti to…

 

Foto: Google

Kad čovjeka zadesi zlo, čovjek ga od sebe odbaci na druge. To se naziva sporom, svađom ili osvetom. Ali slab čovjek nema snage da odbaci zlo koje ga zadesi; njegova vlastita slabost ga vrijeđa i ponižava i pred njom je potpuno nemoćan.

Čudesne vlati Volta Vitmana

Kada su jednog čuvenog engleskog filozofa pitali da li postoji nešto što je sasvim američko, originalno, on je odgovorio kratko: ’’Vitman’’.

Mark Tven: O radu i igri (Otrovne misli)

Foto: Google

Iz poslovnih razloga moram održavati vanjske znakove zdravog razuma.

Između vetra i strasti: kako nova ekranizacija „Orkanskih visova“ reinterpretira književni klasik

Orkanski visovi, ilustracija Roman Orkanski visovi već gotovo dva veka inspiriše čitaoce, ali i filmske autore koji iznova pokušavaju da prenesu njegovu mračnu, strastvenu i opsesivnu priču o ljubavi. Najnovija ekranizacija Wuthering Heights donosi savremeno čitanje ovog klasika, oslanjajući se pre svega na snažan vizuelni identitet i atmosferu koja dominira filmom. Na estetskom planu, film je nesumnjivo upečatljiv. Kostimi, enterijeri i eksterijeri funkcionišu kao ravnopravni učesnici priče koju dele Hitklif i Ketrin. Vetar, magla i ogoljeni pejzaži visoravni oblikuju prostor koji deluje istovremeno zavodljivo i surovo. Hladnoća ambijenta i stalni osećaj pustoši doprinose utisku da su likovi zarobljeni u svetu iz...

Portret jednog braka – Megi O’Ferel

  Književnica Megi O’Ferel trenutno je aktuelna usled uspeha ekranizacije njene knjige Hamnet, čiji je i koscenarista. Portret jednog braka takođe je odličan roman u formi istorijske fikcije, a bavi se šturom činjenicom o braku Lukrecije de Mediči sa Alfonsom d’Este, koji je sklopljen 1560. godine i trajao malo više od godinu dana, okončan njenom smrću. Roman se ne drži previše za istorijske činjenice i interpretira ih sa slobodom, ali uspešno daje uvid u duh renesanse kao epohe. Ograničava se na položaj žene u tom vremenu i prilike u kojima su živele. Piše: Amalija Komar Brak Lukrecijinih roditelja, Kozima i Eleonore Mediči...

Maya Angelou: Ne postoji veća agonija od nošenja neispričane priče u sebi

Zahvalna sam što sam voljena i što sam sposobna da volim, jer ljubav oslobađa. Ona nije ta koja samo zadržava, to je ego. Ljubav oslobađa.