Foto: Cristian Palmer/Unsplash
Veliki dijelovi svjetskih okeana postali su tamniji u posljednje dvije decenije, navode istraživači koji strahuju da će ovaj trend imati ozbiljan uticaj na morski život širom svijeta.
Satelitski podaci i numeričko modelovanje pokazali su da je više od petine svjetskih okeana potamnilo između 2003. i 2022. godine, čime se smanjio pojas vode u kojem može da opstane život koji zavisi od sunčeve i mjesečeve svjetlosti, piše Gardijan.
Taj efekat je uočen na 75 miliona kvadratnih kilometara okeana, što odgovara ukupnoj kopnenoj površini Evrope, Afrike, Kine i Sjeverne Amerike zajedno i narušava gornji sloj vode u kojem živi 90 odsto...
Foto: hercegovina.info
Prije skoro godinu dana velika ekološka katastrofa pogodila je Mostarsku bijelu na lokalitetu sjeverno od Mostara kada je prilikom miniranja došlo do urušavanja dijela brda.
Prilikom miniranja kamenoloma od strane tvrtke ‘HP Investing’ 6. travnja dio velikih kamenja i stijena završio je u rijeci što je donijelo veliku štetu tamošnjoj flori i fauni. Godinu dana poslije, javnost nema konkretne podatke o predmetu, kao ni odgovornosti vlasnika .
“Po prethodnim konzultacijama s postupajućom tužiteljicom, obavještavamo Vas da Tužiteljstvo HNŽ i dalje poduzima sve zakonom propisane mjere i radnje, saslušani su određeni svjedoci, naložena su sva neophodna vještačenja i izrada nalaza je...
Foto: Unsplash
Najnovija studija Univerziteta u Oregonu pokazala je da je zbog klimatskih promjena ugroženo više od 3.500 životinjskih vrsta, od korala, preko ptica do grbavih kitova.
Klimatske promjene prijete ovim vrstama potencijalno devastirajućim posljedicama po funkcioniranje ekosistema, upozorili su naučnici u studiji objavljenoj u časopisu BioScience.
Stručnjaci su do podataka o ugroženosti došli nakon što su proučili gotovo 71.000 vrsta, ali su istakli da bi broj ugroženih vrsta mogao biti mnogo veći pošto one razmotrene u njihovom istraživanju predstavljaju samo 5,5 posto svih poznatih kategorija.
“Do sada je glavni uzrok za gubitak biodiverziteta bila pretjerana eksploatacija životne sredine ili mijenjanje staništa, a...
Foto: Impuls
Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF), povodom Međunarodnog dana biološke raznovrsnosti, upozorila je na dramatičan pad bioraznovrsnosti u svijetu, navodeći da su prema posljednjem izvještaju o stanju planete populacije divljih vrsta u prosjeku manje 73 odsto od 1970, a populacije slatkovodnih vrsta 85 odsto.
U saopštenju WWF Adrija - Srbija navodi se da je do dramatičnog pada bioraznovrsnosti u svijetu dovelo zagađenje, klimatski pritisci, direktno iskorišćavanje resursa, ubrzani tehnološki i industrijski razvoj, kao i nebriga vlada, kompanija pa i svakog pojedinca.
Kako bismo sačuvali naše, ali i stanište svih živih bića u regionu, WWF ističe da radi na očuvanju i...
Vodopad Skakavac, rijeka Duboka, foto: Impuls
Juče su počela istraživanja rijeke Duboke u Kotor Varošu.
Simbolično, na Međunarodni dan biodiverziteta, Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, najavio je početak terenskih istraživanja u okviru kojih će stručnjaci za gljive, ptice, floru i vegetaciju do kraja septembra prikupiti što više podataka o vrstama koje nastanjuju kanjon rijeke Duboke i njenu okolinu, a sve u svrhu izrade stručnog obrazloženja za proglašenje zaštite.
„Svaka rijeka je jedinstvena i uspije da nas iznenadi svojim poplavnim šumama, dubokim kanjonima, dinamikom, živim svijetom ili bujnim obalama. Rijeka Duboka je ušuškana u svijetlu bukovu šumu koja je sama za sebe...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta je harmonija s prirodom i ciljevi održivog razvoja.
Piše: Jelena Jevđenić
Obnoviti prirodu i dozvoliti prirodi da ponovo preuzme svoju moć nad planetom Zemljom kako bismo mogli da stabilizujemo klimu, biodiverzitet i globalni okvir biodiverziteta učiniti politički relevantnim, bile su neke od poruka s COP-a16 prošle godine.
Za ublažavanje klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, koje sve više izmiče kontroli, očuvanje prirode i biološke raznolikosti je najlogičniji put kojim trebamo ići.
Ujedinjene nacije usvojile su u decembru 2015. godine „Agendu 2030“ i 17 ciljeva održivog razvoja. Krajem 2022. godine, učesnice Samita Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu napravile su...
Foto: Fojničani Maglaj
Krajem aprila započeta je izgradnja pješačkog mosta prema pećini Mokra megara na Ozrenu, a početkom maja počelo je još jedno naučno istraživanje ove pećine.
Piše: Jelena Jevđenić
Udruženje „Fojničani Maglaj“ već godinama aktivno rade na istraživanju planine Ozren i povezivanju entiteta, institucija i građana kako bi se ova planina zaštitila. Zadnjih godina organizovali su nekoliko naučnih istraživanja koja su pokazala bogatstvo ovog predjela.
Prije dvije godine kada smo razgovarali sa sekretarom udruženja njihova vizija je bila da se napravi jedan takozvani pećinski park, gdje bi bila omogućena posjeta svim ljudima koji su zainteresovani za posjetu pećinama. Prvi koraci u ovom...
Foto: Impuls
Finska je na vrhu ljestvice s najmanje 138 uklonjenih brana
Najmanje 542 riječne barijere uklonjene su tokom prošle godine s evropskih rijeka čime je pokret za uklanjanje barijera Dam Removal Europe postavio novi rekord. Ponovno je povezano više od 2900 km rijeka, među kojima i 16 km u Hrvatskoj, a tako je ojačana otpornost na klimatske promjene, poboljšana sigurnost vode i hrane te zaustavljen gubitak prirode.
Izvještaj koji je objavio Dam Removal Europe prikazuje rastući zamah uklanjanja barijera i drugih riječnih prepreka. Prvi put broj uklonjenih brana premašio je 500 u jednoj godini, dosegnuvši novi rekord – 11 posto više...
Foto: Wikipedia
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je da je u Preševskoj dolini otkrilo stanište ptice voljić maslinar (Hippolais olivetorum), što je, prema dostupnim podacima, prvi potvrđeni slučaj prisustva te vrste ptica u Srbiji.
Ornitolozi Slobodan Marković i Nikola Nedeljković zabilježili su i fotografisali voljića maslinara na pašnjaku obraslom grmljem.
Lokalitet na kojem je novopridošla ptica zabilježena nalazi se u sklopu Međunarodno značajnog područja za ptice (IBA) "Preševska dolina-Rujen" i dio je ekološke mreže Republike Srbije.
Voljić maslinar je od sredine sedamdesetih godina bilježen u Sjevernoj Makedoniji, a prateći promjene u rasprostranjenju brojnih mediteranskih vrsta ptica koje su jasno uslovljene...
Foto: Impuls
Industrijska monokultura više ne funkcionioniše, podložna je bolestima, prirodnim nepogodama i zagađuje okoliš i naše zdravlje, no prehranjivati se moramo, ali kako da to činimo na zdrav način?
Kad pomislimo na poljoprivredu, vjerovatno nam se svima pred očima stvara slika zlatnih slavonskih polja zasijanih samo jednom kulturom, najčešće pšenicom, kukuruzom ili šećernom trskom. Takvu industrijaliziranu poljoprivredu nazivamo monokulturom. Karakteriziraju je strojevi za obradu zemlje, sjetvu i žetvu; pesticidi za bolji prinos te visoka razina izloženosti prirodnim nepogodama, bolestima i osiromašivanje tla.
Vjerovali ili ne, oranje, kao i pesticidi uzrokuju gubitak plodnog humusnog pokrova koji je u Slavoniji pao ispod kritičnih...
