Foto: Impuls
„Na planeti Zemlji jedino mi ljudi imamo tu moć da stvorimo čitave svjetove i da ih zatim razorimo”, zabilježio je Dejvid Atenboro u knjizi „Život na našoj planeti“ i to je samo jedna od bezbroj misli koje upozoravaju na ono što činimo svijetu.
Piše: Milanka Mitrić
Priroda biva uništavana na razne načine. Otpadom i nemarom, uništavaju je pojedinci, kompanije, stvarajući tone i tone i tone otpada koje stvaraju pustoši i praznine. Decenijama unazad svijet govori o zagađenosti, o mjerama očuvanja prirode, o zaštiti vrsta, a decenijama se slabo šta čini. Otpad, logički, povećanjem potrošnje i broja stanovnika, samo raste, a...
Foto: Freepik
Sekretarijat Grada Beograda za zaštitu životne sredine planira da postavi 150.000 filtera za smanjenje emisije suspendovanih čestica u vazduhu iz individualnih domaćinstava.
Ovi filteri treba da smanje emisiju suspendovanih čestica PM10 (čestice manje od 10 mikormetara) u vazduh za najmanje 40%.
Kako je neophodno dokazati efikasnost filtera, Sekretarijat je raspisao javnu nabavku za izradu elaborata o efektima filtera za smanjenje zagađenosti vazduha porijeklom iz individualnih ložišta, objavljeno je na portalu javnih nabavki.
Cilj izrade elaborata je identifikacija i karakterizacija uticaja individualnih ložišta na zagađenje vazduha RM10 i PM2,5 česticama u Beogradu u periodima prije i nakon postavljanja filtera, navodi se u...
Foto: Printscreen
Slavni prirodnjak Dejvid Atenboro upozorava na „moderni kolonijalizam na moru“, ukazuje na razaranje izazvano prekomjernim industrijskim ribolovom, i intervencijama po dnu mora, koje nisu bez posljedica.
Kada je dokumentarac Dejvida Atenboroa Plava planeta II emitovan prije osam godina, njegov uticaj je bio toliko jak da mu se pripisuje revolucija u načinu na koji ljudi koriste plastiku. Sada se filmski stvaraoci nadaju da će moći da učini isto za druge destruktivne ekološke prakse koje najpoznatiji živi prirodnjak na svijetu opisuje kao „iscrpljivanje života iz naših okeana“.
Sir David Attenborough has reflected on nearing “the end of his life” in a new...
Nuklearna elektrana Caorso, foto: Wikipedia
Privremena skladišta na lokaciji nuklearne elektrane Caorso trenutno prolaze kroz značajne nadogradnje.
Italijanske vlasti započele su rušenje i rekonstrukciju skladišta za nisko radioaktivni otpad u najvećoj nuklearnoj elektrani u zemlji prema kapacitetu. Novo postrojenje u nuklearnoj elektrani Caorso, koja se nalazi u talijanskoj pokrajini Piacenza, nekada najvećoj u zemlji s kapacitetom od 860 MW i izgrađenoj početkom 1970-ih, bit će u skladu s najnovijim sigurnosnim standardima koje propisuju industrijski propisi i nacionalno zakonodavstvo.
Prema podacima firme Sogin, državne kompanije zadužene za razgradnju nuklearnih postrojenja u Italiji i trenutnog vlasnika elektrane s reaktorom na kipuću vodu (BWR), elektrana...
Vjetropark
U februaru 2025. godine, vjetroelektrana Ivovik ušla je u komercijalni rad kao najveći objekat te vrste u Bosni i Hercegovini međutim, iza ovog uspješnog projekta krije se priča o sukobu interesa, pravnoj nesigurnosti, pogodovanju privatnim interesima, netransparentnosti i zloupotrebama koje sistematski potkopavaju javni interes.
Vjetroelektrana Ivovik predstavlja jedno od najvećih ulaganja u obnovljive izvore energije u BiH, sa kapacitetom od 84 MW i godišnjom proizvodnjom od 259 GWh električne energije a izgradnja ovog postrojenja počela je 2021. godine na zemljištu za koje građani tvrde da im je nezakonito oduzeto zbog čega još uvijek traje sudski spor.
Katastarski ured u Livnu proveo...
Foto: Unsplash
Istraživači iz Japana razvili su alternativu plastici koja ne zagađuje okeane.
Ovaj novi materijal je čvrst i izdržljiv poput konvencionalne plastike, ali sa jednom ključnom razlikom: kada dođe u dodir sa slanom morskom vodom, potpuno se rastvara, ostavljajući za sobom molekule koje mikroorganizmi mogu da pojedu, piše portal Klima 101.
Eksperimentalni nalazi istraživanja, predvođenog Centrom za nauku o emergentnim materijama RIKEN, objavljeni su u novembru prošle godine u naučnom časopisu "Science".
Naučnici širom svijeta već dugo pokušavaju da razviju bezbjedne i održive materijale koji bi mogli da zamijene konvencionalnu plastiku i samim tim, smanje problem zagađenja.
Kako su saopštili autori studije, uprkos...
Foto: Unsplash
Okeani su nekad bili intenzivnije zeleni, danas su uglavnom u plavim nijansama, dok nova istraživanja pokazuju da je vrlo moguće da će u budućnosti biti ljubičasti ili čak crveni.
Poznato je da oko tri četvrtine naše planete prekrivaju okeani, odnosno da toliko pripada vodenoj površini, i da između ostalog zato, iz svemira Zemlja liči na lijepi, plavi kliker. Istraživači iz Japana, utvrdili su da su okeani na Zemlji nekada davno imali zelenu boju, ali i predvidjeli, da bi u budućnosti mogli biti ljubičasti ili crvene boje.
Zemljini okeani nekada su imali drugačiji izgled jer je drugačiji bio i njihov hemijski...
Foto: Impuls
Dok se gradovi šire, a gradski prostori postaju sve važniji za odmor i rekreaciju ljudi, jedno važno pitanje sve se češće gura pod tepih od umjetne trave: što je s drugim stanovnicima gradova – onima koji ne nose patike i ne šetaju pse, nego lete, gmižu, pjevaju, zuje i oprašuju?
Američka šumarska služba (US Forest Service) već godinama upozorava na sve izraženiji gubitak prirodnih staništa – kako zbog globalnog zatopljenja, tako i zbog urbanizacije, uključujući i razvoj urbanih parkova. Paradoksalno? Možda. No, novo istraživanje Sveučilišta Floride pokazuje kako to ne mora biti tako – uz pametan, inkluzivan dizajn koji...
Foto: Alex santiago/Unsplash
Slatka voda neophodna za rudarstvo litijuma je u nestašici u svjetskom „Litijumskom trouglu“, regionu bogatom mineralima na Andskoj visoravni koji se proteže kroz dijelove Argentine, Bolivije i Čilea i sadrži više od polovine svih svjetskih rezervi litijuma.
U studiji objavljenoj prošle nedjelje u časopisu Communications Earth and Environment, istraživači su otkrili da je količina slatke vode lokalno dostupne za ekstrakciju litijuma oko 10 puta manja od prethodnih procjena. Globalna potražnja za litijumom, za koju se očekuje da će porasti 40 puta do 2040. godine, mogla bi da nadmaši ograničene godišnje kiše koje snabdijevaju slatkom vodom sušni Litijumski trougao.
Autori...
Foto: CZZS
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS donijelo je zaključak kojim se prekida postupak odlučivanja izdavanje ekološke dozvole za projekat eksploatacije uglja na ležištu “Bukova kosa” kod Prijedora. Izdavanje ekološke dozvole je prekinuto po zahtjevu Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
Autor: Impuls
Resorno ministarstvo je u prethodnoj fazi oslobodilo investitora od izrade Studije uticaja na životnu sredinu za rudnik u Bukovoj Kosi.
"Centar za životnu sredinu je u novembru 2024. godine podnio tužbu protiv takve odluke iznoseći razloge zbog koji je odluka Ministarstva morala biti drugačija, obzirom da se ležište nalazi u relativno gusto naseljenom području koje je uz...
