Foto: Derek Otway/Unsplash
Sklonost dabrova ka izgradnji brana stvorila je prirodne protivpožarne pojaseve širom Evrope, što bi moglo pomoći u suzbijanju požara.
Vreli toplotni talasi i manjak padavina doveli su do sada istorijskih šumskih požara koji su najviše pogodili dijelove Francuske i Španije, zbog čega je stotine hiljada ljudi bilo primorano da napusti svoje domove, piše Euro news.
Tako se u Francuskoj po prvi put u istoriji desila “vatrena oluja”, gdje se dim od požara uslijed velike topote pretvorio u grmljavinu, stvarajući munje koje su udarale u zemlju i zapalile nove požare.
Oblak sa grmljavinom je takođe stvorio “nasilne, nepredvidive vjetrove” sposobne da šire vatru u novim pravcima, izvjestila je novinska agencija AP.
Dok strah od novih požara raste, pomoć bi mogla da dođe od male životinje koja je najčešće smatrana štetočinom i lovljena zbog svog krzna – dabra.
Kako navodi Euro news, ujesen 2020. godine, izbio je požar u sušom isušenim šumama Kolorada. Rasplamsan jakim vjetrovima, požar je prošao kroz Nacionalni park “Stjenovite planine” (Rocky mountines) zatvorivši glavne puteve, uništivši stotine kuća i prekrivši područje gustim oblakom dima. Požar je spalio skoro 200.000 hektara zemlje – što ga čini jednim od najvećih požara u istoriji države.
Nakon požara, aerofotografije su osim ogromnih površine izgorjele šume pokazale i “zelenu oazu” koja je uspjela da izbjegne požar, sve zahvaljujući dabrovima.
Kako dabrovi pomažu biljakama da ostanu zelene
Dabrovi grade brane, kopaju kanale i pretvaraju male potoke u široka močvarna područja. Ovo pomaže da biljke ostanu bujne i zelene, čak i tokom dugih perioda suše.
To znači da kada se šumski požar razgori, zelena vegetacija u blizini dabrovih brana biće mnogo teža za spaljivanje u poređenju sa osušenim područjima.
Stručnjaci kažu da požari često idu putem najmanjeg otpora, sagorijevajući suvu vegetaciju, odnosno dalje od vlažnih dabrovih brana.
Ovo stvara bezbjedno utočište za životinje koje možda ne bi mogle da pobjegnu od šumskog požara, kao što su žabe, mali sisari i ribe.
Netaknuti poslije požara
Prema studiji iz 2020. godine, koja je koristila podatke o vegetaciji iz pet velikih šumskih požara širom zapadnog dijela SAD utvrđeno je da su koridori s branama dabrova “relativno netaknuti” šumskim požarima u poređenju sa regionima bez prisustva dabrova. U prosjeku, zdravlje biljaka u područjima bez dabrova je opalo oko tri puta više tokom šumskih požara nego u područjima sa dabrovima.
Kasnija studija objavljena u Nacionalnoj medicinskoj biblioteci 2025. godine modelirala je potencijalne uticaje koje bi dabrovi mogli imati u kalifornijskoj Sijera Nevadi, regionu sa visokim rizikom od suše i šumskih požara.
Prema konzervativnoj procjeni brane dabrova imaju potencijal da skladište ukupno 120 miliona kubnih metara površinske vode i stvore 2.200 kvadratnih kilometara otpornosti na požare u područjima sa visokim rizikom od požara.
“Pored toga, potoci gdje dabrovi imaju potencijal da stvore najveće koristi od vode i požara zbog fizičkog pejzaža i karakteristika staništa često se nalaze unutar slivova koji su izloženi visokom riziku i od suše i od požara. Čak i u područjima gdje su požar i suša manje vjerovatni, ponovno naseljavanje dabrova će vjerovatno pružiti slične koristi”, navodi se u studiji .
Mogu li dabrovi da “zaliječe ožiljke od opekotina” nakon šumskih požara?
To znači da bi lujdi mogli da kopiraju dabrove a “lažne dabrove brane” mogle bi pomoći u usporavanju protoka vode i umjesto toga rasporediti vodu, odnosno natopiti područje.
Nekada lovljeni skoro do izumiranja, dabrovi su se na velika vrata vratili zahvaljujući strožim naporima za zakonsku zaštitu i očuvanje.
Između 1960. i 2016. godine, evropski dabrovi, ne računajući Rusiju, su se povećali za zapanjujućih 16.000 procenata i sada ih ima više od 1,2 miliona.
Glodari se takođe šire dalje nego ikad ranije, pokrivajući područje koje se proširilo za oko 835 procenata između 1955. i 2020. godine. To znači da će se širom kontinenta pojaviti više prirodnih zaštitnih stubova od požara, zajedno sa drugim prednostima kao što su odbrana od poplava i prečišćena voda.