Foto: CZZS
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke je Kantonalnom sudu u Sarajevu podnio dvije povezane tužbe protiv dva rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma za projekte vjetroelektrana. Radi se o planiranim projektima VE “Slovinj“ kapaciteta 138 MW i VE “Dževa“ kapaciteta 46 MW na teritoriji opštine Glamoč, za koje je Federalno ministarstvo okoliša i turizma donijelo rješenja da nije potrebna detaljna procjena uticaja na životnu sredinu.
Nisu uzeti u obzir svi negativni uticaji
Centar za životnu sredinu istakao je u tužbama činjenicu da u dokumentaciji koja je prethodila ovim rješenjima nisu uzeti u obzir svi negativni uticaji koji su trebali biti uzeti u obzir, kao i da dokumentacija ne prikazuje stvarno činjenično stanje.
“Kumulativni uticaj ovih projekata sa drugim postojećim i odobrenim projektima nije bio prikazan u mjeri koja bi omogućila Ministarstvu da donese pravilnu i zakonitu odluku. Mnoga pitanja su ostala neodgovorena, usljed čega Ministarstvo nije moglo da primijeni podzakonski propis u donošenju svoje odluke“, istakla je Sonja Kosanović, pravnica Centra za životnu sredinu.
“Fragmentacija projekta”
Ona je napomenula i da se u konkretnom slučaju radi o tzv. fragmentaciji projekta, koja se koristi kao praksa investitora širom svijeta da bi se prikazali manji negativni uticaji i samim tim zaobišle strože mjere procjene uticaja na životnu sredinu i skratile procedure.
“Fragmentacija projekata je već dobro poznat sistem i to nisu izmislili domaći investitori. Radi se o situacijama gdje isti ili povezani investitori jedan veliki projekat razdvajaju na više manjih, “prihvatljivijih“ projekata, kako bi mogli izbjeći obavezu detaljne procjene uticaja na životnu sredinu. U evropskoj sudskoj praksi ovakvo izigravanje zakona već je odavno prepoznato i sankcionisano, a u naučnoj literaturi su utvrđeni kriterijumi po kojima se procjenjuje da li se više manjih ili umjerenih projekata može posmatrati kao jedan veliki projekat, i u skladu s tim i vršiti ocjena dokaza u upravnom postupku. Na primjer, ako su postupci za te projekte pokrenuti istovremeno ili u kratkom vremenskom razmaku, ako su investitori međusobno povezani ili se radi o jednom investitoru, ako se tehnička dokumentacija zasniva na izuzetno sličnom ili čak istom opisu, mjerama i prikazu uticaja, ako su projekti funkcionalno povezani, te ako se nalaze u blizini jedan od drugog, onda vrlo vjerovatno pred sobom imate slučaj fragmentacije projekta”, navela je Kosanović.
Lokacija zanemarena
Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu dodaje kako je lokacija predmetnih projekata u potpunosti zanemarena.
„Studija uticaja ovih vjetroelektrana je, po našem mišljenju, bila obavezna za ovih ukupno 31 vjetroagregat, jer se ipak radi o visokovrijednom području. Procjena uticaja na ptice i šišmiše je neophodna, a posebno imajući u vidu da je Glamočko polje važna tačka na tzv. Jadranskom migratornom putu ptica, što je i dokazano brojnim nalazima stručnjaka o prisustvu npr. stepskog sokola, modrovrane i drugih rijetkih i vrijednih vrsta. Pored toga, lokalitet se nalazi u jedinstvenom krškom području, te bi uticaji na podzemlje, posebno podzemne vode, morali biti detaljno i stručno obrađeni. Sve ovo su razlozi zbog kojih smo se odlučili za sudske korake, ne kako bismo ovaj projekat blokirali ili „obarali“, nego kako bismo pokušali uvesti reda u proces ishodovanja dozvola, koji previše liči na loša iskustva koja smo onomad imali sa „šakom i kapom“ dodijeljenim koncesijama i dozvolama za hidroenergetske projekte”, navodi ona.
Čeka se odgovor suda
Ostaje da se vidi da li će Kantonalni sud u Sarajevu pratiti evropsku (i međunarodnu) sudsku praksu, te odlučiti u skladu sa tužbenim zahtjevima Centra za životnu sredinu, a samim tim spriječiti da se na teritoriji Kantona 10 projekti provode stihijski i bez adekvatne procjene uticaja na okoliš.