Foto: Žurnal
Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, institucija u čijoj je isključivoj nadležnosti zaštita državne imovine, uključilo se u slučaj bespravne gradnje na Prokoškom jezeru i podnijelo pritužbu na odluku Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona kojom je odbijeno provođenje krivične istrage.
-Do toga je došlo nakon što mu se pokret Karton revolucija, preko advokata, upravo s tim ciljem i obratio, navode iz ovog pokreta.
Podsjetimo na hronologiju. Pokret Karton revolucija je 15. maja 2026. godine, preko advokata, uputio Pravobranilaštvu BiH zahtjev s prijedlogom da se izjasni i dostavi svoje mišljenje o tome hoće li se uključiti u postupak ili pokrenuti samostalni postupak, budući da je riječ o spomeniku prirode i o državnoj imovini. Odgovorom od 20. jula 2026. Pravobranilaštvo je obavijestilo pokret da je 20. juna 2026. Kantonalnom tužilaštvu SBK izjavilo pritužbu na Naredbu o neprovođenju istrage od 21. aprila 2026. godine. O pritužbi, kako navode, još nije donesena odluka.
Suština spora je u sljedećem. Kantonalno tužilaštvo SBK odbilo je naložiti istragu tvrdeći da prijavljeno nisu krivična djela, nego prekršaji, pozivajući se na to da se na spomenik prirode primjenjuju kaznene odredbe Zakona o zaštiti prirode FBiH. Prema stavu pokreta Karton revolucija, riječ je o zamjeni teza čiji je cilj da se ukloni svaka mogućnost vođenja postupka protiv počinilaca i da se konstruiše „nerješiv slučaj”.
Ono na šta je pokret Karton revolucija ukazao jeste da je oko 400 nelegalnih objekata podignuto na državnom šumskom zemljištu (parcela k.č. 3898/1 k.o. Prokos, u posjedu ŠPD „Srednjobosanske šume”), i to unutar zaštićenog spomenika prirode. To ima obilježja kvalifikovanog oblika krivičnog djela protupravnog zauzimanja nekretnina (član 292. stav 2. KZ FBiH – kada se djelo odnosi na posebno zaštićeno područje prirode), a prema stanju na terenu i djela oštećenja zaštićenih objekata prirode (član 321.) te ugrožavanja okoliša (član 304.). Tvrdnja da zemljište nema karakter građevinskog, jer nije formalnim aktom proglašeno takvim, ne stoji: građevinsko je i ono zemljište koje je u naravi iskorišteno za gradnju, a upravo postojanje takvih objekata potvrđuje kvalifikovani oblik djela.
Zašto je pritužba važna? Kada institucija čiji je jedini zadatak da čuva imovinu svih građana ocijeni da odluku o neprovođenju istrage treba osporiti, onda više nije riječ o „aktivistima koji pretjeruju”, nego o ozbiljnom pitanju od javnog interesa koje i sama država prepoznaje. Upravo to je bio cilj zahtjeva pokreta Karton revolucija, a odgovor Pravobranilaštva pokazuje da je taj cilj i ostvaren.
Ostaje, ipak, bolna suprotnost koju Karton revolucija ne prestaje isticati: dok protiv onih koji su godinama bespravno gradili u zaštićenom području nije poveden nijedan postupak, procesuirani su aktivisti. Zbog sumnje da su oštetili dva plastična šlaufa kojima se napajala nezakonita gradnja izrečena im je sudska mjera, na koju je pokret uložio žalbu, a za samu devastaciju zaštićene prirode istraga se odbija. Upravo zato je pritužba Pravobranilaštva više od formalnosti: ona pokazuje da je Karton revolucija cijelo vrijeme ukazivala na pravi problem.
-Prokoško jezero nije ničije privatno dvorište. Državno zemljište, zaštićena priroda i voda – to je zajedničko dobro svih građana Bosne i Hercegovine, bez obzira odakle su i kako se izjašnjavaju. Kada se ono brani, brani se za sve, ističu iz ovog pokreta.
-Karton revolucija nastavlja pratiti ovaj slučaj do kraja. Očekuje da se po pritužbi Pravobranilaštva BiH, kao i po njenom zahtjevu Federalnom tužilaštvu FBiH, odluči u skladu sa zakonom, i da se konačno pokrene istraga o onima koji su zaista devastirali Prokoško jezero. O svakom sljedećem koraku javnost će biti blagovremeno obaviještena,poručuju aktivisti.