Saturday, November 23, 2024

Mještani sela Izgori: Sačuvaćemo Sutjesku

Foto: Direkt

Mještani sela Izgori, ekološki aktivisti, ali i ljubitelji prirode neće dozvoliti dalje uništavanje prirodnih ljepota i bogatstava rijeke Sutjeske. Na svakom dijelu u selu su mašine, prave se minihidroelektrane. Od raja i oaze mira postali su veliko gradilište, gdje dominira zvuk kamiona, a od blistavo čiste vode na nekim dijelovima vidi se samo mulj.

Piše: Miloš Vasiljević

Na tri lokaliteta na rijekama Jabušnica, Sutjeska i Sastavci u toku su građevinski radovi, koji imaju samo jedan cilj, a to je izgradnja malih hidroelektrana.

Kako se na licu mjesta, uvjerila se ekipa „Direkt“ portala, a žitelji ovog sela, koje je prepoznatljlivo po aktivnom odmoru, bogatstvima ribe i biodiverziteta imaju veliku bojazan. Ipak, poručuju nećemo odustati od očuvanje prirode i borićemo se za svaki pedalj.

Dobro su upoznati da izgradnja malih hidroelektrana prijeti uništenju  prirode kakvu malo gdje imamo u našoj zemlji, a jedan od njih je i Miloš Elez, čiji roditelji žive u ovom selu.

„ Rođen sam u ovom selu, ovdje išao u školu i sada su mi tu roditelji, tužno je do  čega smo došli i šta smo dočekali. Rijeka Izgorka, odnosno  Sutjeska već je neprepoznatljiva. Vidimo mašine, već se pravi most, pravi se put uzvodno, ranije je bogata bila pastrmkom, uz mnoštvo virova gdje smo se kao djeca kupali, ovo se mora zaustavi. Nikako ne mogu da razumijem i da shvatim šta se dešava, tužan sam “, rekao je Elez.

milos elez

Miloš Elez, mještnin sela Izgori, Foto: Direkt

Prema njegovim riječima, ovdje samo pojedinci mogu da se obogate, te da neće odustati od namjere da sačuvaju što se sačuvati može.

 „Mi obilčni ljudi, mještani ovog sela, ljubitelji  prirode gubimo puno. Javaju nam se ljudi sa svih meridijana, daju nam podršku. Zamislite nekoga ko je naučio ovdje da hoda, da pliva i lovi ribu i kada dođe ponovo u Izgori, šta će zateći“, rekao je on.

Elez je dodao da će se sada dodatno organizovati, da učekuju veliku podršku jer je ovo problem svih nas.

„U narednim danima izaći ćemo da zaustavimo radove i dalju uzurpaciju kako rijeke, tako i Nacionalnog parka Sutjeska“, rekao je Elez. MHE su već urađene na rijeci Jabušnici, a radovi nisu zaobišli ni rijeku Izgorku, odnosno Sutjesku. Daćemo otpor i što je najvažnije istajaćemo u tome“, rekao je Elez.

Ekološki inspektor u opštini Gacko Lazar Okiljević, rekao je za „Direkt“ da će u narednim danima biti u selu Izgori.

„ Kada su u pitanju izgradnja MHE imaju sve moguće dozvole, e sad, da li su se oglušili, to ne znamo. Ovih dana ćemo obići sve to na terenu, da vidimo šta se dešava“, rekao je Okiljević.

Aktivisti

Aktivistkinja Bojana Perišić iz Fondacije za društvene promjene zabilježila je kako sav materijal izvađen iz korita rijeke završava na gradilištu MHE “Jabušnica S-J-2”, čime se dodatno produbljuje ekološka katastrofa koja prijeti uništenju biodiverziteta ovog područja.

“Nedaleko od mjesta gdje se izvode radovi gradi se mala hidroelektrana (MHE) “Jabušnica S-J-2”, investitora “Hydroenergy” d.o.o. Laktaši. Izvođač radova je ista ova kompanija – “Grande-Trivić”. Sav izvađeni materijal iz korita rijeke Sutjeske završava na radilištu spomenute MHE. Iako nemamo uvid u zaključene ugovore, postoji pretpostavka da ova kompanija dobija novce i od JU “Vode Srpske” za čišćenje materijala i od investitora MHE za dopremanje nasipa”, poručili su iz Fondacije ACT.

kamion sutjeska

Foto: Direkt

Investitor ovog ekološkog pustošenja je kompanija “Hydroenergy d.o.o.” iz Gacka, u vlasništvu GLA Holdinga iz Beča.

I dok Izgori važe za jedno od sela gdje zastaje dah, prašina i mašine posljednjih dana i mjeseci preuzeli su primat. Nadamo se svi da neće zadugo.

Direkt

Povezane vijesti

Promjene u okeanima ugrožavaju i planktonske foraminifere

Foto: Julien Sulpis Populacije foraminifera smanjile su se za četvrtinu u posljednjih osam decenija. Međunarodni istraživački tim koji uključuje naučnike iz Francuske, Njemačke, Nizozemske, Japana i...

Pet hemijskih kompanija napravilo 1.000 puta više plastike nego što je očistilo

Pet naftnih i hemijskih kompanija, koje su formirale asocijaciju čiji je cilj rješavanje problema zagađenja plastikom, proizvele su 1.000 puta više plastike u roku...

Popular Articles