Zbog toga što je nakon sumnje u kriminal pobjegao iz BiH, Zorana Galića ne treba nagraditi razrješenjem i otpremninom, nego smijeniti s dužnosti zamjenika direktora SIPA
Piše: Đuro Kozar
Zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zoran Galić, koji je po nalogu Tužiteljstva BiH završio na crvenoj Interpolovoj tjeralici i čije je izručenje od Hrvatske zatražio Sud BiH, vjerojatno u konačnici neće biti izručen. Budući da je utvrđeno da je hrvatski državljanin, nema osnove za određivanje istražnog zatvora, a s obzirom na to da RH ne izručuje svoje državljane, sudac istrage Županijskog suda u Splitu odbio je prijedlog o određivanju istražnog zatvora. I dok policijske i pravosudne institucije tvrde da je Galić pobjegao nakon što mu je netko dojavio da mu se sprema hapšenje, to njegova obrana demantira i naglašava da se zatekao u Republici Hrvatskoj zbog liječenja, negira da je znao za uhićenje, a ujedno odbacuje i sumnje kriminalista da je primio mito. Ispred Galićeve kuće u Posušju pronađen je automobil Passat koji je on kao mito dobio od krijumčara cigareta koji su iz Crne Gore robu uvozili na područje BiH i Hrvatske.
Očevidno Galić je znao gdje bježi, da će prelaskom u Hrvatsku biti siguran i tako izbjeći kazneni proces. Inače, Tužiteljstvo BiH vodi istragu protiv Galića zbog osnovane sumnje da je u zamjenu za mito štitio međunarodnu skupinu krijumčara cigareta i tako zloupotrijebio svoj položaj dok je bio šef Granične policije BiH. Informacije o Galićevom kriminalu prikupljene su nakon raspakivanja Sky aplikacije i do sada su u akciji Kings uhapšene dvije osobe: pripadnik Granične policije BiH Blagoje Milović iz Trebinja, te Ivica Bago iz Gruda, dok je Boris Ivelja iz Berkovića, kao i Galić, nedostupan policijskim agencijama. Galić je dva mandata bio direktor Granične policije BiH i u tih osam godina ne samo što se, po mišljenju eksperata, pokazao kao nesposoban rukovodilac nego se ispostavilo da je sklon zloupotrebi dužnosti i kriminalu.
Još dok je bio direktor GP-a, prijavljen je Tužiteljstvu BiH i njegovo ime se pominje u šest kaznenih predmeta, ali ostao je netaknut i sve te sumnje nisu bile prepreka da se izabere za zamjenika direktora SIPA jer je ta dužnost pripala Hrvatima. Građani Gruda se sjećaju da je Galić kao policijski komesar Zapadnohercegovačkog kantona bio popustljiv i mnogo toga opraštao kriminalcima, pored ostalog i braći Šimić – Mati i Blagi. Oni su jedno vrijeme radili šta su htjeli, ne obazirući se na upozorenja, smatrajući da su nedodirljivi i da se niko neće usuditi da ih liši slobode. Toliko su se osilili da su kriminal vršili takoreći pred očima policije, a Galiću su telefonom slali poruke da će ga likvidirati. Nije imao snage da se sam zaštiti i obratio se za pomoć Federalnoj upravi policije čiji su specijalci 2013. godine iznenada upali u kuću gdje su živjeli Šimići, uhapsili ih i prebacili u pritvor. Bilo je to kao u filmu Stevena Spielberga “Spašavanje vojnika Rayana”, samo što to nije bila scenaristička magija nego zbilja. Galić je spašen, a Šimići su 2014. u Sudu BiH osuđeni na ukupno 21 godinu zatvora – Mato na 13, a Blago na osam godina.
I sada je opet u toku spašavanje “vojnika Rayana”, to jest Zorana Galića s tim što su njegovi spasitelji političari iz hrvatskog i srpskog naroda koji žele da mu se riješi zahtjev za penzionisanje, što podrazumijeva i otpremninu koju bi uživao u Hrvatskoj. Tome se suprotstavljaju ministri iz bošnjačkog naroda u Vijeću ministara smatrajući da Galića, zbog toga što je pobjegao iz BiH, ne treba nagraditi razrješenjem, nego smijeniti. I ne samo to nego bi Tužiteljstvo BiH trebalo provesti istragu o tome tko su Galićevi doušnici koji su ga upozorili na hapšenje da bi na vrijeme napustio BiH. Navodno se zna tko su oni, ali je pitanje da li će ih istraga uopće obuhvatiti budući da su određene anomalije iz društva (korupcija, zloupotreba položaja itd), nažalost, ukorijenjene i u pravosudni sistem.