Prvo te ignorišu, onda ti se smiju, onda te biju, a onda ti pobijediš.

Mahatma Gandi

1kruscica slajder

Rijeka Kruščica 

Autor: Impuls

Da je voda izvor života svi znamo, ali se rijetko pitamo šta to zaista znači. A trebali bismo, jer ono što se dešava sa prirodnim bogatstvima u Bosni i Hercegovini, posebno njenim rijekama, može se bez pretjerivanja nazvati atakom na život.

Tranzicija ili velika pljačka

Taj "famozni" pojam tranzicija koji predstavlja prelazak iz planske u tržišnu privredu, odnosno privatizaciju nekadašnje socijalističke društvene svojine pretvorio se u pljačku nesagledivih razmjera. Industrija, poljoprivreda, usluge, sve što se moglo privatizovati opljačkalo se po istom scenariju, obezvrijediti, gurnuti u stečaj, prodati u bescjenje onima koje zovemo "kontraverzni tajkuni", a koji su u stvarnosti ljudi bliski političkim moćnicima ili oni koji su i sami obnašali neku političku funkciju. Zarada koju ostvare preprodajom zemljišta, uništavanjem domaće poljoprivredne proizvodnje i pogodovanjem stranim kompanijama koje nam plasiraju svoje prehrambene proizvode upitne kvalitete ili na neki drugi način, učinila je ove ljude nestvarno bogatim. Na isti način na koji su uništili veliki dio privrede, pokušavaju uništiti i prirodna bogatstva, posebno vodu.

1gotusa 3

Rijeka Željeznica

Hidrocentrale, struja i voda

Vodu uglavnom prihvatamo kao nešto što se podrazumijeva. Većina domaćinstava ima pitku vodu iz vodovoda sa naših rijeka. Ima i struju, sa hidrocentrala izgrađenih na našim rijekama, ali svaka rijeka ima svoj biološki minimum. Investitore to ne zanima jer mini hidrocentrale donose ogroman profit. Sistem je sljedeći, svi mi koji imamo u svom domu struju u računu imamo uračunat i jedan mali iznos za obnovljive izvore energije. Taj mali iznos je na godišnjem nivou ogroman iznos. Od tog novca država investitorima daje subvencije za izgradnju mini hidrocentrala, a investitori državi plaćaju koncesionu naknadu. Prihod od koncesione naknade za korištenje prirodnog resursa je nekoliko puta manji od subvencija koje se investitorima daju. Kada se izgradi jedna takva mini hidrocentrala investitor elektroprivredi prodaje struju kao povlašteni proizvođač iz obnovljivih izvora energije, a ona je onda naplaćuje nama kroz naknadu za korištenje obnovljivih izvora energije. Znači, mi nekome koga nam predstavljaju kao investitora platimo da napravi hidrocentralu kako bismo mu onda plaćali podsticaj i struju koju nam prodaje. Jako unosan posao uz minimalne troškove, pa ne treba da nas čudi što je na nekim rijekama predviđena izgradnja nekoliko mini hidrocentrala. Naravno, građanima je servirana priča o novim radnim mjestima, ali posao izvođača radova dobijaju firme koje su u vlasništvu srodnika investitora. Nema posla ni kada mini hidrocentrale počnu sa radom, jer jedan čovjek može da opslužuje i do tri takve centrale.

1kruscica

Rijeka Kruščica 

Ali tu nije kraj problemima sa ekspanzijom izgradnje mini hidrocentrala. Ako se biološki minimum rijeke naruši posljedice bivaju katastrofalne. Bez vode nestaje biljni i životinjski svijet. Poljoprivrednici ne mogu da napajaju stoku i navodnjavaju zemlju pa propadaju. Kako se i klima mijenja sasvim je izvjesno da bi i vodovodi mogli da presuše, a na stotine hiljada domaćinstava ostane bez vode. Nema ni mogućnosti za razvoj turizma koji bi stvarno donio posao i prihode građanima.

Izgradnja mini hidrocentrala planirana je u nekim zaštićenim područjima i onim koja su predviđena da budu zaštićena. Time je interes pojedinaca i profita zvanično stavljen iznad javnog interesa.

1gotusa 4

Rijeka Željeznica

Borba za rijeke

Mještani Dusine i Gojevića, naselja u opštini Fojnica, nisu dozvolili izgradnju mini hidrocentrala na rijeci Željeznici. Kako sami kažu, da nisu imali priliku da vide šta se desi sa rijekom kada se izgrade hidrocentrale vjerovatno ne bi reagovali.

“Organizovali smo se sami, 24 sata smo stražarili, a kada bi došle mašine i privatni zaštitari, dojavili bi to ostalima, uhvatili se pod ruke i onemogućili prolaz. Žene su bile uvijek u prvom redu. Tako smo se dogovorili, da ne bi došlo do nasilja. Vremenom smo dobili pomoć, savjete, angažovali advokata i uložili tužbe, polako učili o nenasilnom otporu i aktivizmu. Preko tri stotine dana ni na trenutak nismo napustili stražarsko mjesto. U borbi za rijeku Željeznicu učestvovalo je preko hiljadu ljudi. Izvršili smo uvid u dokumentaciju, koncesije su istekle i nisu obnovljene, istekli su i ugovori, a aneksa nema. Prije više od godinu dana tražili smo kopije dokumentacije, platili taksu, ali još ništa nismo dobili”, pričaju o svojoj borbi ovi hrabri ljudi.

1gotusa 2

Žene su odbranile rijeku Željeznicu

Četiri mini hidrocentrale koje su planirane na rijeci Željeznici neće se graditi, ali mještani su i dalje oprezni, pa su osnovali Ekološko humanitarnu udrugu Gotuša, što im daje mnogo veće mogućnosti djelovanja, jer nije samo rijeka ono što ih brine. Nedaleko od mjesta gdje su trebale da se grade mini hidrocentrale, gradi se rudnik zlata, navodno. Međutim niko pouzdano ne zna šta bi tu trebalo da bude jer je investitor, između ostalog, registrovan i za skladištenje radioaktivnog otpada.

1rudnik

Ovo bi navodno trebao biti rudnik zlata

Aktivisti Eko Gotuše prvi su priskočili u pomoć mještanima Kruščice, Mjesne zajednice u opštini Vitez kada su mašine krenule da počnu sa gradnjom dvije mini hidrocentrale na istoimenoj rijeci. Sa rijeke Kruščice vodom se napaja Vitez i 70% domaćinstava Zenice, za šta je krajem 60-tih godina prošlog vijeka izgrađen vodovod koji su mještani Kruščice solidarno dali ostavljajući samo biološki minimum ove rijeke. Izgradnja mini hidrocentrala uništila bi rijeku i sav život oko nje uzimajući preostalu vodu koja je većim dijelom toka rijeke pitka voda.

1kruscica 2

Rijeka Kruščica 

Žene Kruščice sjele su na most kako ne bi dozvolile mašinama da prođu. Policija je upotrijebila silu i mašine su prošle. To nije obeshrabrilo mještane da se i dalje bore mirnim okupljanjem i svakodnevnim dežurstvima, te su svojim aktivnostima uspijeli da natjeraju izvođača radova da se povuče sa gradilišta i odveze mašine. Sada se most s pravom zove "Most hrabrih žena Kruščice". Sve što se dešavalo u kanjonu Gotuša rijeke Željeznice u Fojnici, sada se dešava i u Kruščici, pritisci, prijetnje, prekršajne prijave, kazne. Isti je i čovjek koji navodno stoji na vrhu piramide zagovornika izgradnje mini hidroelektrana, Salko Selman, bivši premijer Srednjobosanskog kantona, sada direktor Razvojne banke Federacije BiH. Ali mještani Kruščice jedinstveni su kao i mještani Fojnice, braniće svoju rijeku koliko god bude trebalo. Organizovali su dežurstva 24 sata i ušli u treći mjesec odbrane ove predivne rijeke.

1most 2

Žene Kruščice brane rijeku

"Napravili smo najlonski šator tik pored mosta i tu stražarimo, ali dani su sve hladniji i ide zima. Sada nam je najpotrebnije nešto gdje bi smo se mogli skloniti i grijati. Razmišljali smo o onim kontejnerima kakvi budu na gradilištima, ali nemamo za to novaca. Snaćićemo se nekako, moramo, jer odustati nećemo”, kažu mještani Krušćice.

Hrabre žene Kruščice

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine osnovana je u junu 2016. godine od strane organizacija civilnog društva i pojedinaca ljubitelja prirode koji prate i preisputuju planove za izgradnju hidroelektrana i zalažu se za razvoj turizma, tradicionalnih i komplementarnih djelatnosti koje mogu osigurati više raznovrsnih radnih mjesta i ostvariti veći razvoj lokalnih zajednica. Pored organizacija koje se bave zaštitom životne sredine, u Koaliciji su jako važni pojedinci i organizacije koje svojim radom pokazuju na koji način se rijeke mogu održivo koristiti, sa minimalnim uticajem na prirodu i sa dobitima za lokalno stanovništvo. Uloga Koalicije je da pruža podršku lokalnom stanovništvu, da se na vrijeme uključi u donošenje odluka i donese stav o izgradnji hidroelektrana u Bosni i Hercegovini. Koalicija za zaštitu rijeka BiH trenutno okuplja preko 20 organizacija iz čitave države i broj članova i dalje raste.

1gotusa

Oni su odbranili rijeku Željeznicu

Dileme, predrasude i otpor

I kada je otpor u pitanju postoji mnogo dilema i predrasuda kao i u svim drugim stvarima. Dok jedni prizivaju na neku sveopštu revoluciju, drugi smatraju da se ništa ne može uraditi, da je svaki otpor unaprijed osuđen na propast. Istina je da nisu sve građanske borbe završile pobjedom, niti je to moguće. Mještani Fojnice su uspjeli, ali ne postoji neki obrazac koji bi se od njih mogao prepisati. Neki nenasilni otpor smatraju posve neučinkovitim i jedinu mogućnost za pozitivne promjene vide u primjeni sile. Sila je međutim destruktivna i pitanje je da li nešto tako destruktivno može zaista dovesti do pozitivnih promjena. Mnogo je dilema, mnogo pitanja a malo pravih odgovora.

Najčešće predrasude u vezi sa građanskim aktivizmom i otporom su one "neko iza njih stoji" i "neko ih plaća". Taj neko je politika ili nevladine organizacije. Političari koji od građana otimaju javna dobra da bi se obogatili optužiće druge političare da stoje iza građana koji su odlučili da ta javna dobra brane. Onda će optužiti i nevladine organizacije, a na kraju i same građane da se bune zato što ih za to neko plaća i to neki tamo stranci, neki Soroši. Ljudi uglavnom na te priče nasjedaju.

Ali da malo sve to demistifikujemo. Političari su ljudi koje mi, znači svi građani, plaćamo da rade u našem interesu. Ne plaćamo ih da se bogate raznim kriminalnim radnjama za koje nikada ne odgovaraju. Ako iza građanskog otpora stoje neki drugi političari, onda oni čine upravo ono za šta ih plaćamo, rade za naš interes, jer mi smo njihovi poslodavci.

Što se tiče nevladinih organizacija stvari stoje malo drugačije. One se finansiraju od raznih, pa i stranih donacija i to nije nikakva tajna. Nije tajna i da su neke od njih netransparentne i da su činile poteze zbog kojih su nanijele veliku štetu svim drugim. Ali ne smijemo generalizovati. Postoji niz organizacija koje rade transparentno, imaju znanje, logistiku i ljude voljne da građanima pruže svu potrebnu pomoć. Uostalom, te organizacije donose novac u ovu zemlju, koji u njoj i ostaje kroz poreze i doprinose koje plaćaju za svoje uposlene. Raditi u ozbiljnoj nevladinoj organizaciji je posao kao i svaki drugi, morate imati određene kvalifikacije, imate puno radno vrijeme i istu nesigurnost kao i privatni poduzetnici, jer se ne finansirate iz budžeta kao političari niti vas politika postavlja na pozicije na kojima radite.

Od mještana Fojnice možemo naučiti da nenasilni otpor može donijeti pobjedu. Oni i mještani Kruščice pokazali su nam i da moramo pokušati da bismo znali da li možemo uspjeti. Pomoć koju im pruža Centar za životnu sredinu iz Banjaluke primjer je kako saradnja građana i nevladinih organizacija može dati rezultate koji su od koristi svima, jer rijeke su voda, a voda izvor života. Jedinstvo, solidarnost, upornost i istrajnost koju ovi ljudi pokazuju nisu samo uslovi da uspiju u svojoj borbi već nam vraćaju nadu da je zaista moguće u ovoj zemlji graditi uzajamno poštovanje i humanije društvo. Oni misle na budućnost, ne svoju, a ni svoje djece, već svoju, svoje djece, svoje lokalne zajednice i svih nas.

1kruscica 3

Žene Kruščice

Piše: Mirjana Tešanović

Tekst je nastao u saradnji sa Centrom za životnu sredinu tokom dvodnevnog boravka na rijekama Željeznici i Krušcici

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU