Ilustracija Jelena Žilić
Danas je Međunarodni dan biodiverziteta, i obilježava se 22. maja od 1992. godine, s ciljem da se javnost uputi na ugroženost raznolikosti živog svijeta na planeti i značaj očuvanja prirode.
Piše: Jelena Jevđenić
Očuvana i zdrava biološka raznovrsnost je bitna živim bićima za sposobnost prilagođavanja promjenama. Sve veći prirodni ekstremi su posljedice ljudskog rušilačkog djelovanja koji se negativno odrazio na prirodu, odnosno na biodiverzitet. Ukoliko sačuvamo prirodu na način da svakoj vrsti damo jednako pažnje, sačuvaćemo sami sebe.
Biodiverzitet je temelj na kojem se gradi život cijele planete, a često se značaj raznovrsnosti zanemaruje.
Iako je već sada narušenost raznolikosti u prirodi dosegla nivo crvenog alarma, nastavili se istim tempom, budućnost bi mogla biti samo gora zbog širenja ljudske populacije i ekonomske aktivnosti.
A koliko je biodiverzitet bitan u prirodi ili u divljini, isto toliko je bitan i u urbanim dijelovima svijeta, iako se možda ne čini tako. Očuvana biološka različitost pruža plodno tlo, oprašivanje, vodu za piće, stabilnost zemljišta, hranu, lijekove, čist zrak, sprječava širenje zaraznih bolesti. Negativan uticaj na bioraznolikost može dovesti do toga da milioni ljudi u budućnosti budu suočeni sa nestašicom hrane i vode za piće.
Na prošlogodišnjem sastanku UN-a, COP 15, donesen je novi globalni okvir za bioraznolikost.
Evropska unija je donijela strategiju kojom se planira da se do 2023. godine ide u pravcu oporavka biodiverziteta. Ta strategija je ključni plan zaštite prirode EU i evropskog zelenog plana.
I Bosna i Hercegovina je izradila ESAP 2030+, dokument za zaštitu prirode u kojem je biodiverzitet jedan od sedam tematskih oblasti projekta i u vrhu prioriteta.
Načini kojima se mogu obnoviti i sačuvati biološka raznovrsnost su razni.
Racionalna potrošnja prirodnih resursa, stvaranje zaštićenih područja, obnova narušenih ekosistema, sadnja drveća, pravilno odlaganje otpada, smanjenje krčenja prirodnih staništa, smanjena upotreba pesticida u poljoprivredi…
Ukoliko BiH planira da ostvari ciljeve iz dokumenta ESAP 2030+, moraće da se odluči na radikalnu promjenu. Navedeni načini očuvanja biodiverziteta su većinom ugroženi u Bosni i Hercegovini. Prirodni resursi se ne troše racionalno, upravo suprotno, ukoliko se samo osvrnemo na nelegalnu i prekomjernu sječu šume. Divlje deponije su skoro na svakom koraku, a legalne deponije ne rade po standardima. Ekstremna izgradnja malih hidroelektrana, čak i u zaštićenim područjima, zagađenje rijeka i vazduha. Sve navedeno je posljedica krupnog kapitala, bogaćenja pojedinaca i politika u BiH. I pri samoj izradi ovog dokumenta, prepoznate su negativne prakse kao što su nedostatak političke volje, zakonodavni i institucionalni sporovi.
Očigledno je da je politika najveći problem. Uzmimo samo za primjer nepostojanje zakona o šumama na nivou države, dok su šume Hercegovačko-neretvanskog kantona godinama bez zaštite eksploatisane, jer ne postoji sankcija za ilegalnu sječu zbog nepostojanja zakona čak ni na kantonalnom nivou.
A primjera je još mnogo.
Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja u Evropi s najvećom raznolikošću vrsta biljaka i životinja. Prema dostupnim podacima naša zemlja broji preko pet hiljada populacije vrsta flore i faune. Čak 30% ukupne endemske flore Balkana (1.800 vrsta) sadržano je u flori Bosne i Hercegovine. Uprkos svemu tome, BiH ima veoma mali procenat zaštićenih područja. Na nivou FBiH zaštićeno je oko 4% ukupne površine, u RS oko 2%, dok EU trenutno ima 20% zaštićenog područja, sa planom da do 2030. ovaj procent bude 30% ukupne površine.
Kolumne „Zeleni talas”, u sklopu serije „Impuls semafor“, objavljujemo u saradnji sa Fondacijom „Fridrih Ebert“ u BiH)
Autor: Impuls