Foto: Unsplash
Veliki dijelovi evropskih rezervi vode se iscrpljuju, otkriva nova analiza naučnika sa Univerzitetskog koledža u Londonu, urađena na osnovu satelitskih podataka prikupljenih u posljednje dvije decenije. Zalihe slatke vode se smanjuju širom južne i centralne Evrope, od Španije i Italije do Poljske i dijelova Velike Britanije.
Naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), u saradnji sa "Watershed Investigations" i Gardijanom, analizirali su podatke sa satelita iz perioda 2002 – 2024., koji prate promjene u gravitacionom polju Zemlje.
Pošto je voda teška, promjene u podzemnim vodama, rijekama, jezerima, vlažnosti zemljišta i glečerima uočaljive su, što omogućava satelitima da efikasno „procijene“ koliko...
Foto: Centar za životnu sredinu
Najvredniji dio Neretve doživio je ekološku katastrofu kada je u septembru iz HE “Ulog” ispuštena voda osiromašena kisikom, usmrtivši sve oblike života na oko pet kilometara toka rijeke, rezultat je to istraživanja evropskih i domaćih naučnika, koji je predstavljen juče u Sarajevu.
Podsjećamo, 12. septembra ove godine došlo je do masovnog uginuća živog svijeta u dužini od oko pet kilometara gornjeg dijela toka Neretve, neposredno ispod hidroelektrane (HE) “Ulog” kod Kalinovika koja presijeca najvredniji i ranije netaknuti dio toka ove značajne rijeke. Prizori s lica mjesta bili su zastrašujući - stotine uginulih jedinki ugroženih vrsta poput...
Foto: Jelena Jevđenić
Pritisak ribolova u Sredozemnom i Crnom moru je naglo pao u protekloj deceniji. Malo više od pola promatranih vrsta riba se prekomjerno lovi, a klimatske prijetnje se povećavaju, objavila je agencija Ujedinjenih naroda za hranu.
Ribolov i uzgoj ribe slanim ili bočatim priobalnim vodama proizvodi oko 2,06 miliona tona hrane godišnje u vrijednosti od 21,5 milijardi dolara te osigurava 1,17 miliona radnih mjesta, objavila je UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) sa sjedištem u Rimu.
Prosječni pritisak ribolova se smanjio za 50 posto od 2013., a udio održivog ribolova se udvostručio zahvaljujući pažljivijem upravljanju, kazao je FAO u...
Foto: Unsplash
Fraza "evropski povratak nuklearnom" sve više opisuje trenutni pomak u energetskoj politici Evropske unije, gdje se nuklearna energija vidi kao ključan alat za postizanje energetske nezavisnosti, smanjenje emisija CO2 i stabilizaciju mreže u doba rasta potražnje za energijom zbog AI centara i električnih vozila.
Ovaj trend ubrzan je energetskom krizom izazvanom ratom u Ukrajini i odustajanjem od ruskog gasa i nafte. Iako su neke zemlje poput Njemačke i Austrije još uvek skeptične, većina članica EU sada podržava nuklearnu energiju kao dio "zelene" tranzicije.
Zašto se događa ovaj "povratak"? Prvenstveno zbog energetske bezbjednosti.
Evropa je nakon ruskog napada na Ukrajinu shvatila koliko...
Foto: Mateja Vucić
Svečano otvaranje tunela za HE Dabar upriličeno početkom novembra kod buduće brane “Pošćenje” u sklopu projekta “Gornji horizonti”, ostavilo je otvorenim i brojne kontroverze oko ovog projekta. Dok su funkcioneri slavili „projekat vijeka“, građani, aktivisti i ekolozi upozoravaju na ozbiljne ekološke posljedice koje ovaj projekat donosi.
Autor: Impuls
Na moguće negativne posljedice ukazuju iz NVO “Novi val” iz Blagaja. Oni su sa srodnim organizacijama iz Hercegovine upozorili na ozbiljnu zabrinutost građana Blagaja, Stoca i Čapljine.
Upozoravaju da bi posljedice mogle biti katastrofalne.
“Prema projekcijama stručnjaka, oko 85 posto vode iz prirodnih izvora moglo bi biti preusmjereno ka Donjim horizontima. To predstavlja...
Foto: Unsplash
Ljeta na Starom kontinentu bi mogla da postanu mnogo duža, pokazuje nova studija.
Evropska ljeta postaju sve duža i toplija. Međutim, postoji „velika neizvijesnost“ oko toga kako ili zašto se to tačno dešava, kaže dr Selija Martin-Puertas, vodeća istraživačica sa Odeljenja za geografiju na Rojal Holoveju.
Novo istraživanje otkriva da današnji toplotni obrasci oponašaju one od prije 6.000 godina i mogli bi biti znak još toplijih dana koji dolaze.
Blato
Za studiju, koja je objavljena u časopisu Nature Communications, Martin-Puertas i njen tim fokusirali su se na važan zapis klimatske istorije: blato. Sedimenti pronađeni na dnu evropskih jezera daju pregled kako su...
Foto: Wikipedia
Aktivisti pokreta Karton revolucija uputili su 6. novembra 2025. godine Vladi Republike Srpske, odnosno Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, zvaničnu inicijativu za proglašenje dijela planine Treskavice za zaštićeno prirodno područje.
U obrazloženju inicijative naglašeno je da je uporište za pokretanje postupka pronađeno u „Popisu područja planiranih za uspostavljanje zaštite u planskom periodu po IUCN klasifikaciji“, koji je sastavni dio izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine. U ovoj tabeli, pod rednim brojem 86, Treskavica i kanjon rijeke Bistrice navedeni su kao područje planirano za proglašenje Parkom prirode, s obuhvatom na teritorijama opština Kalinovik, Foča...
Foto: Freepik
Vlade svijeta u subotu su dogovorile kompromisan klimatski sporazum na samitu COP30 u Brazilu, koji će pojačati financiranje za siromašne nacije koje se nose s globalnim zatopljenjem, no bez spominjanja fosilnih goriva koja ga uzrokuju.
Kako bi postigle sporazum, zemlje su pokušale demonstrirati globalno jedinstvo u rješavanju uticaja klimatskih promjena čak i nakon što je najveći zagađivač, SAD, odbio poslati službeno izaslanstvo.
"Trebali bismo ga podržati jer barem ide u pravom smjeru", rekao je novinarima povjerenik Europske unije za klimu, Wopke Hoekstra, prije nego što je sporazum usvojen.
Sporazum iz Belema pokreće dobrovoljnu inicijativu za ubrzavanje klimatskog djelovanja kako bi se...
Krivaja; Foto: SNIK Atom
Organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine i mjesne zajednice u slivu rijeke Krivaje upućuju javan i odlučan zahtjev Premijeru i Vladi Zeničko-dobojskog kantona da, temeljem Ustava, obaveza prema javnom interesu te člana 22 Zakona o koncesijama („Službene novine ZDK“, broj 5/03), odmah raskinu ugovor o dodjeli koncesije za istraživanje i eksploataciju rude hroma na području Duboštica-Tribija, Općina Vareš, potpisan s kompanijom „Seven Plus“ d.o.o. Sarajevo, koja je nedavno promijenila naziv u „Vareški minerali“ d.o.o. Vareš.
Organizacije navode mnoge nepravilnosti.
Grubo kršenje ugovornih obaveza – Koncesionar nije ispoštovao prvobitni rok od 12 mjeseci, kao ni dodatni rok od...
Foto: Quentin Boehm/DW
Najveća prirodna šuma oraha na svijetu, smještena kod Arslanboba u južnom Kirgistanu, ubrzano propada uslijed rasta temperatura, rjeđih oborina i pritiska ljudskih aktivnosti.
U planinskom području južnog Kirgistana, u regiji Jalal‑Abad, nalazi se šuma oraha (vrste Juglans regia) koja je opisivana kao najveća prirodna, neprerađena šuma oraha na svijetu.
Ali šuma, najveći gaj divljeg oraha na svijetu, godinama polako blijedi — pogođena prekomjernom ispašom stoke, ilegalnom sječom i porastom temperatura.
Prema članku objavljenom na portalu Phys.org, šumski kompleks kod mjesta Arslanbob već godinama doživljava propadanje: stanjivanje i sušenje drveća, smanjenje prinosa oraha, kao i smanjenje kvalitete plodova.
Nekada su dnevni prinosi...
