Osnovana Panevropska komisija za klimu i zdravlje

Nova savjetodavna grupa imaće zadatak da, u konsultaciji s vodećim stručnjacima, da preporuke za praktična i pristupačna rješenja u zdravstvenom sektoru za rješavanje problema klimatskih promjena da bi se poboljšali zdravstveni ishodi uz istovremeno smanjenje troškova.

“Vrijeme je da priznamo nespornu istinu: klimatska kriza je zdravstvena kriza. Ona nas već ubija, a bez hitne akcije, biće mnogo gore”, rekao je regionalni direktor SZO za Evropu Hans Anri Kluge.

On je kazao da se nacionalni i multilateralni budžeti za klimatske akcije smanjuju u vrijeme kada potrebe eksponencijalno rastu i da će se zato Komisija fokusirati na pružanje praktičnih rješenja u zdravstvenom sektoru kako bi se snažni dokazi pretvorili u konkretne akcije.

“Od smanjenja otpada do izgradnje energetski efikasnih objekata i spasavanja života putem sistema ranog upozoravanja na toplotu i zdravlje, ova Komisija će istražiti širok spektar novih i postojećih rješenja u zdravstvenom sektoru”, rekao je Kluge.

Komisijom predsjedava bivša premijerka Islanda Katrin Jakobsdoutir, a imaće 11 komesara iz Evrope iz političkih i naučnih, nacionalnih i međunarodnih institucija i organizacija.

U glavnom gradu Islanda danas je održan prvi sastanak Komisije na kojem su predstavljeni ciljevi i prioriteti. Naredna dva sastanka biće održana u septembru i oktobru, a konačne preporuke biće predstavljene u maju naredne godine.

Komsija će takođe raditi na utvrđivanju međusobno povezanih zdravstvenih rizika, posljedica neaktivnosti i mogućnosti za poboljšanje zdravlja kroz prilagođavanje i ublažavanje klimatskih promjena, kao i na identifikovanju nedostataka u akcijama, politikama i sistemima upravljanja.

Njen cilj je da pruži argumente i preporuke zasnovane na dokazima kako bi se zdravstveni sistemi učinili otpornim na klimatske promjene, smanjile emisije i zajednice pripremile za budućnost u vrijeme rastućih zdravstvenih rizika.

U radu komisije će posebna važnost biti data učešću malih i ostrvskih država članica, koje često snose najveće posljedice klimatske krize.

U saopštenju SZO se navodi da je Evropa region koji se najbrže zagrijava i da se pogoršavaju gotovo svi klimatsko-zdravstveni indikatori, od smrtnih slučajeva zbog vrućina do klimatske anksioznosti.

Trećina smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u svijetu već se dešava u evropskom regionu, a četiri najtoplije godine u istoriji dogodile su se od 2020. godine. Desetina gradskog stanovništva u Evropi trenutno živi u područjima sklonim poplavama, a predviđa se da će klimatske promjene dovesti do češćih i intenzivnijih obilnih padavina i porasta nivoa mora, što će poplave učiniti devet puta vjerovatnijim.

“Uprkos sve većem broju dokaza o trenutnoj i projektovanoj egzistencijalnoj prijetnji koju klimatske promjene predstavljaju za naša društva, političke akcije, uključujući i one u zdravstvenom sektoru, teško uspijevaju da se usklade sa hitnošću i obimom odgovora potrebnog za bezbjednost ljudi i planete”, saopštila je SZO.

Jakobsdoutir je rekla da mora da se prepozna da porast temperature, zagađenje vazduha i promjenljivi ekosistemi, što je posljedica klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, već utiču na zdravlje i dobrobit zajednica širom evropskog regiona i svijeta.

“Ove promjene predstavljaju prijetnju našoj bezbjednosti. Rješavanje zdravstvenih uticaja klimatskih promjena nije opciono – to je neophodnost za otporne zajednice i od vitalnog je značaja za obezbjeđivanje socijalne pravde, ravnopravnosti, međugeneracijske odgovornosti i ljudskog dostojanstva”, rekla je Jakobsdoutir.