Lov i uništavanje staništa stvaraju rizik od pandemija

Uništavanje prirodnih staništa i lov na divlje životinje suočava čovječanstvo sa rizikom od izbijanja epidemija i novih bolesti, pokazuje naučna studija objavljena u časopisu “Proceedings of the Royal Society”.

Vjeruje se da je epidemija virusa korona krenula od slijepih miševa, dok i ostale divlje životinje, vjerovatno ljuskari, imaju neku ulogu u prenosu virusa na čovjeka.

Pretpostavlja se da je životinja koju je zarazio šišmiš /možda pangolin/ inficirala prvog čovjeka, a postoje i jake indicije prema kojima je na izvor zaraze uticala upravo trgovina divljim životinjama.

Istraživači su pronašli naučne radove sa podacima o bolestima koje su prešle sa životinja na ljude, a zatim su ih kombinovali sa informacijama o riziku od izumiranja nekih vrsta, koje je prikupila Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa.

Otkriveno je da divlje životinje kojima prijeti izumiranje zbog ljudske eksploatacije nose dvostruko više virusa koji mogu izazvati bolesti među ljudima u odnosu na vrste koje su ugrožene iz drugih razloga.

Isti je slučaj sa ugroženim vrstama koje su u opasnosti zbog gubitka prirodnog staništa.

“Kako se prirodno stanište smanjuje, divlje životinje dolaze u bliži kontakt sa ljudima”, objasnila je za BBC doktor Kristina Džonson sa kalifornijskog Univerziteta.

Divlje životinje mijenjaju način prenosa bolesti da bi se prilagodile antropogenim aktivnostima i promjenama u prirodi.

To ubrzava pojavu bolesti iz divljine, što stvara rizik od pandemija, jer su svi globalno povezani kroz putovanja i trgovinu.

Naučnici skreću pažnju na bolesti među ljudima koje su potekle od životinja, a među njima su SARS, MERS i ebola.

U jeku virusa korona raste svijest o tome da je zdravlje ljudi povezano sa zdravljem životinja i sa zdravljem planete u cjelini.

Brojne organizacije pozivaju na suzbijanje trgovine divljim životinjama da bi se smanjio rizik po ljudsko zdravlje.

Srna