Foto: FENA
U Sarajevu će danas biti obilježena godišnjica masakra na pijaci Markale. Brojni građani Sarajeva i delegacije danas će položotio cvijeće i odati počast žrtvama tog masakra.
Na današnji dan 1994. godine poginulo je 68 i ranjeno 142 osobe od minobacačkog projektila kalibra 120 milimetara ispaljenog sa položaja Vojske RS na području sela Mrkovići.
Povodom obilježavanja godišnjice masakra na Markalama danas će u Narodnom pozorištu biti održana i zajednička komemorativna sjednica Skupštine KS, Gradskog vijeća Grada Sarajevo i općinskih vijeća s područja KS.
Tog 5. februara 1994. godine na pijaci Markale poginuli su: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, Ibro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.
Opsada Sarajeva, koja je trajala od 1992. do 1995. godine, bila je najduža opsada jednog glavnog grada u modernoj historiji.Građani Sarajeva živjeli su bez redovne struje, vode i grijanja, dok su svakodnevno bili izloženi granatiranju i snajperskom djelovanju
Masakr na Markalama često se posmatra i u širem kontekstu sistematskog terorisanja građana Sarajeva tokom opsade.
Posljednjih godina u javnosti su se pojavila istraživanja o tzv. “Sarajevo safariju”, odnosno navodima da su pojedini strani državljani, uz posredovanje pripadnika agresorskih snaga, plaćali da bi došli na položaje oko grada kako bi pucali na civile.
Iako su ove tvrdnje još uvijek predmet istraga i historijskih istraživanja, one dodatno oslikavaju razmjere brutalnosti kojoj su Sarajlije bile izložene. Tragedije poput Markala ostaju jedan od najupečatljivijih simbola stradanja civila i podsjetnik na potrebu potpunog rasvjetljavanja svih zločina počinjenih tokom opsade Sarajeva.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u presudama protiv visokih vojnih i političkih dužnosnika Republike Srpske utvrdio je odgovornost za granatiranje Sarajeva, uključujući i napade na pijacu Markale.
Na mjestu stradanja danas se nalazi spomen-ploča, a svake godine 5. februara porodice žrtava, građani Sarajeva i brojne delegacije odaju počast ubijenim civilima.
Masakr na Markalama simbolizira patnju građana Sarajeva tokom rata, ali i snagu i istrajnost njegovih građana koji su, uprkos svakodnevnim stradanjima, uspjeli sačuvati duh grada i vjeru u mir.