Foto: Impuls
Udruženje WagWag poziva volontere u Banjaluci da se pridruže prvom popisu o broju napuštenih mačaka u Banjaluci.
Piše: Jelena Jevđenić
-Pošaljite nam informacije o broju i lokaciji mačaka o kojima brinete i pomozite da napravimo prvu približnu procjenu broja napuštenih životinja u Banjaluci, navode iz ove organizacije.
Tačne informacije o broju jedinki kojima je potrebna pomoć od velikog su značaja jer omogućavaju udruženju da konkretnije procijeni koje resurse u vidu sterilizacije, hrane ili vakcinacije je potrebno usmjeriti na koji dio grada. Iako se ne radi o standardnoj, naučnoj metodi prikupljanja statistike, iz WagWag organizacije vjeruju da će i ove informacije biti...
Foto: CZZS
Predstavnici udruženja i neformalnih grupa građana iz sliva rijeke Plive i Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, u subotu su, 14. marta, na sastanku održanom u Jezeru formirali Koaliciju za Plivu čiji je osnovni cilj zajednički rad i djelovanje na zaštiti ove rijeke od štetnih projekata.
Piše: Jelena Jevđenić
-Na jednom mjestu, po prvi put su se okupili i razmijenili iskustva svi borci za rijeku Plivu: iz Jajca, Jezera, Šipova i Mrkonjić Grada. U trenutku kada se vrše geološka istraživanja u Jezeru i izdaju dozvole za male hidroelektrane na rijeci Plivi, važno je da se ove grupe povežu, razmijene iskustva,...
Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
Minuli 8. mart u Banjaluci obilježio je jedan subverzivni detalj, koji je čak i medijima gladnim senzacija promakao ispod radara. Banjalučanke su, masovno, same sebi kupovale cvijeće. Otele se, pa to ti je!
Piše: Milkica Milojević
Čestiti muškarci su u šoku. Šta hoće te ženetine!
Nije im dosta što protestuju, zahtijevajući čist vazduh, slobodu, dostojanstven život bez nasilja ... i još sto čudesa!
Nije im dosta što su se i Draško Stanivuković i doktor Vlado Đajić sabili s nogu dijeleći neštedimice ruže „majkama, sestrama, prijateljicama“, a bogami i bakama u Domu penzionera.
Nije ih zadovoljila ni nevjerovatna osmomartovska...
Foto: CZZS
Kretanjem društva ka zelenoj tranziciji neizbježno je govoriti o pravdi, moći i čija se vizija uvažava na tom putu. Termin pravedna tranzicija je sveprisutan u javnom prostoru i politikama, ali stanje na terenu je tako, bar u Bosni i Hercegovini, da se mora postaviti pitanje, koliko je ona zapravo pravedna i rodno ravnopravna.
Piše: Jelena Jevđenić
Na dvodnevnoj Eko-fem konferenciji pod nazivom „Doprinos žena procesu energetske tranzicije u BiH“, koja je krajem februara održana u Maglaju, pitanje energetske tranzicije i rodne ravnopravnosti bilo je u centru diskusije.
Energetsko siromaštvo u BiH
Proizvedena obnovljiva energija u BiH je profit pojedinca. Od pandemije malih...
Foto: Ratko Pilipović
Povodom Međunarodnog dana žena, nekoliko desetina građana i građanki Banjaluke danas se okupilo ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske i šetnjom do Trga Krajine su poslali poruku da je pravo na čist vazduh osnovno ljudsko pravo.
Piše: Jelena Jevđenić
Ovogodišnji marš se održao pod sloganom "Ne gušite nam ni prava ni pluća".
Pored tema ravnopravnosti polova, borbe protiv nasilja nad ženama i zaštite ženskih radnih prava, u fokusu je bilo i pitanje zdrave životne sredine, a posebno alarmantan problem zagađenog vazduha u Banjaluci.
-Od novembra do februara, a možda i duže, možda čak i danas, živimo u jednom od najzagađenijih gradova u...
Foto: Impuls
Niz zidove osnovne škole u nevesinjskom selu Biograd voda ne teče samo ako ne pada kiša. Fasada otpada, a zidove je u dobroj mjeri prekrila buđ. Vode za piće i održavanje lične higijene nema. Nema ni WC-a, osim poljskog zaraslog u šiblje i travu, na kome nema vrata.
Piše: Miljan Kovač
Foto: Impuls
U ovakvo stanje područne škole koja funkcioniše u sastavu Osnovne škole “Risto Proroković” iz Nevesinja, uvjerili smo se na licu mjesta, o čemu svjedoče i fotografije.
Sve to izgleda nije dovoljan razlog za brigu ni direktora škole u Nevesinju, koji nam ni nakon mjesec dana nije odgovorio na pitanja...
Foto: Almir Panjeta
Već deceniju izlazim na proteste. Smatram to svojom građanskom dužnošću, ništa manje važnom od glasanja i važnim segmentom vlastite ekologije života. Od Triglava do Vardara, gdje god sam se zadesila, a nezadovoljni građani_ke su izašli na ulice da traže svoja ljudska prava, radnička prava, izraze negodovanje spram autokratskih vođa ili sistema koji zataškava strašne zločine i ubistva djece i mladih, otimanja i rušenja gradova, uzurpacije prirodnih bogatstava… osjetila sam da su to ljudi koji imaju izražen osjećaj za pravdu i da je moja dužnost da im se pridružim.
Piše: Vanja Šunjić
Svaki put kad izlazim na proteste u...
Ilustracija Jelena Žilić
Olovo u krvi čovjeka je trovanje. A u Varešu imamo masovno trovanje.
Piše: Jelena Jevđenić
„Kamioni koji odvoze lignit su vidno pretovareni, nisu pokriveni ceradom, i taj se lignit rasipa niz cestu“, ovako je mještanka Bukove Kose opisala kako se odvozi ugalj iz rudnika koji još uvijek nema sve dozvole. Ko ne vjeruje mještanima na riječ, dovoljno je pogledati video snimke na društvenim mrežama i uvidjeti svu bahatost i nemarnost onih koji kopaju.
Prošle godine je streaming servis Netflix izbacio seriju „Otrovni grad“ po istinitom događaju, kada je u engleskom gradiću Corby, skupina majki vodila pravnu bitku zbog zagađenja, uslijed...
Foto: Jelena Jevđenić
Svjetski dan divljih vrsta Ujedinjenih nacija (WWD) obilježava se svake godine 3. marta u čast divljih životinja i biljaka te prepoznavanja jedinstvenih uloga i doprinosa divljih vrsta ljudima i planeti.
Autorka: Jelena Jevđenić
Ljudi širom svijeta se oslanjaju na resurse iz prirode, temeljene na bioraznolikosti kako bi zadovoljili svoje potrebe - od hrane, goriva, lijekova, stanovanja i odjeće. Ovogodišnja tema Svjetskog dana divljih vrsta je „Ljekovito i aromatično bilje: očuvanje zdravlja, baštine i sredstava za život“.
Ljekovito i aromatično bilje je ključno i za ljudsko zdravlje i za ekološku ravnotežu.
- Širom svijeta ljudi skupljaju i koriste ljekovito i aromatično bilje,...
Foto: Imran Maglajlić
Jedan od prvih znakova proljeća u gradu na Vrbasu su proljetne akcije u okviru kojih se realizuje čišćenje i uređenje naselja, a one sa sobom ponekad donose i nove prakse koje bi trebale promijeniti stare navike građana.
Piše: Imran Maglajlić
Da te prakse često ne zažive eklatantan primjer su kontejneri za selektivno razdvajanje otpada. Iako su označeni za papir, staklo i plastiku u svakom od ovih kontejnera često se nađe miješani otpad iz domaćinstava. Takođe, nisu ni rijetke slike pretrpanih kontejnera za selektivno razdvajanje otpada u pojedinim naseljima.
“Uprkos promotivnim edukativnim spotovima, anketama urađenim među građanima, obavještavanju građana putem mailova...
