fbpx

vjetrenjace bih

 Foto: Dnevnik.ba

Bez struje ne možemo. Ona se dobija iz raznih izvora: atomska energija, ugalj, voda, sunce, vjetar, biomasa, uglavnom, ono što nam je priroda dala, pružila, omogućila. Samo neki od ovih izvora su obnovljivi i mogu se ponovo ili stalno koristiti, a da se istovremeno ne uništava priroda, biljna i životinjska staništa i čovjekovo zdravlje.

Autor: Impuls

Danas se većina struje koju stanovnici planete Zemlje koriste dobija korištenjem uglja. Jedan dio dolazi od struje proizvodene u atomskim centralama, jedan dio korištenjem vode, bilo da su to velike hidroelektrane, male hidroelektrane ili elektrane, koje se nalaze u moru i rade na principu plime i oseke. Tek nešto manje od 20 % dolazi iz solarnih elektrana i vjetro-elektrana ili biomase. Obnovljivi izvori energije još uvijek nisu aktuelni. Međutim, pogurani i stimulisani globalnim zagrijavanjem, a kasnije po definiciji klimatskim promjenama, obnovljivi izvori energije pojedinih država su sve više u upotrebi. Ulažu se velika sredstva u izgradnju solarnih elektrana ili vjetro-turbina, pa se tako poljima Savezne Republike Njemačke nižu nepregledni solarni paneli, dok poljima Danske „rastu“ vjetrenjače iz kojih građani dobijaju struju. Tako je u Evropskoj uniji. Na Balkanskom poluostrvu stanje je malo drugačije.

solarni panele un

Foto: Sungrow EMEA/Unsplash

Dok u svijetu proizvodnja električne energije iz malih hidrocentrala opada, na ovim prostorima one „niču kao gljive nakon kiše“. Iako se iz njih u Bosni i Hercegovni dobije tek nešto manje od 3 % proizvedene električne energije, od kojih građani lokalnih zajednica nemaju koristi, ovo je za vlasnike ovih objekata prilika da se dobro zaradi. Pored struje koju prodaju, vlasnici malih hidrocentrala uživaju i benefite koje su im vlade entiteta Bosne i Hercegovine omogućile i obezbijedile i to novcima građana, koji putem računa za struju plaćaju i naknadu za obnovljive izvore energije - OIE. Ovaj novac se slijeva u budžete Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske i Operatora za obnovljive izvore i efikasnu kogeneraciju Federacije BiH, koji ga kasnije dalje raspoređuju kroz garantovane otkupne cijene, podsticaje i premije svima onima koji proizvode struju iz obnovljivih izvora energije, što podrazumijeva i vlasnike malih hidroelektrana (mHE). Prema sadašnjem stanju u Republici Srpskoj ova naknada iznosi 0,0064 KM, a u Federaciji BiH 0,005072 po potrošenom kilovat-satu. Na osnovu toga svaki građanin Bosne i Hercegovine preko računa za struju u prosjeku mjesečno uplati oko 2 do 3 KM na ime obnovljivih izvora energije pa se tako u entitetima prikupe desetine miliona maraka koje se kasnije podijele, između ostalog, i vlasnicima mHE. Primjera radi, u Federaciji BiH za 2019. godinu potrebno je bilo od građana prikupiti 19 886 626 KM, kako bi se dale privatnicima na ime podsticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

 racun struja

Foto: Impuls

Trend porasta, ali i borbe protiv izgradnje malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini, uporedo prati pripremanje novog zakona o obnovljivim izvorima energije (OIE) u Republici Srpskoj koji je sada u fazi nacrta, odnosno donošenje izmjena i dopuna zakona o obnovljivim izvorima energije u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je u fazi prijedloga po hitnom postupku. U jeku velikih kampanja koje su usmjerene protiv izgradnje malih hidroelektrana čije postojanje vidno uništava biljna i životinjska staništa, Viktor Bjelić, član Udruženja Centar za životnu sredinu iz Banje Luke, koji uporedo učestvuje u kampanjama i pripremi komentara na nacrt zakona o OIE, kaže da je najveća zamjerka u nacrtu novog zakona što hidroelektrane nisu izbačene iz sistema podsticaja, kako to Deklaracija za zaštitu rijeka u RS i nalaže, te nedostatak značajnijih podsticaja za građansku energiju. Ukidanjem garantovane otkupne cijene i podsticaja za HE ostvarile bi se značajne uštede od naknade za OIE te bi se u kombinaciji s EU sredstvima za zelenu agendu mogle koristiti za sufinansiranje investicija građana u solarne elektrane za sopstvenu potrošnju. Budućnost je u građanskoj energiji, ističe Bjelić.

mhe tisovaca

Foto: Impuls/ MHE „Sitonija“ na rječici Tisovača

Da bi građani danas proizvodili energiju, odnosno struju za svoje potrebe putem solarnih panela, neophodno je proći sličnu proceduru dobijanja dozvola kao što to rade privatnici, koji grade male hidro ili vjetro-elektrane po Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine. Za postavljanje solarnih panela, npr. na kuću, potrebno je „izganjati“ nekoliko dozvola: lokacijske uslove, građevinsku i upotrebnu dozvolu kao i, ukoliko je to potrebno u odnosu na snagu koja se postavlja, ekološku dozvolu. Dozvole koje su potrebne za postavljanje panela (lokacijski uslovi, građevinska i upotrebna dozvola) u Republici Srpskoj regulisane su Zakonom o uređenju prostora i građenja, u Federaciji Bosne i Hercegovine ovo je prebačeno na kantone pa svaki od njih 10 ima zakon koji regliše oblast građenja, dok se ekološka dozvola vadi u postupku propisanom Zakonom o zaštiti životne sredine / okoliša. Svi postupci su dugotrajni i koštaju nekoliko hiljada KM i uz skupe panele, dodatni su trošak za postavljanje i upotrebu male kućne solarne elektrane. Pored toga, svaka proizvodnja struje mora se prijaviti nadležnoj elektodistribuciji, od koje se mora dobiti odobrenje za spajanje na mrežu.

Svaki građanin BiH, koji postavi solarne panele na krov svoje kuće ili u dvorište, moći će proizvoditi sebi struju, moći će prodavati višak struje u sistem, a moći će i kompenzovati višak iz sistema za svoje potrebe, kad ne bude bilo sunca.

Dugotrajni procesi čekanja dobijanja dozvola nisu spriječili članove udruženja “Greenways” da ostvare svoje snove. Uz pomoć kampanje “Solarna Pecka”, na krovu stare škole u selu Donja Pecka, danas poznatijoj kao VISITOR CENTAR PECKA, stavljeni su solarni paneli. Tako je otvoren put za razvoj građanske energije, koja bi u budućnosti mogla biti jedan od glavnih izvora napajanja strujom građana ove zemlje. Boro Marić, predsjednik Udruženja “Greenways” naglašava da će primjenom solarne energije aktivnosti centra postati održivije i ekološki prihvatljivije, tako će se podržavati razvoj inovativnih i alternativnih djelatnosti u lokalnim ruralnim zajednicama, kao što je Pecka te će se poboljšavati energetska održivost i samostalnost samog sela.Takođe, unaprijediće se socio-edukativno djelovanje CENTRA: postaće jedan od prvih primjera solarnog “prosuminga”, tj. korištenja sunca za proizvodnju sopstvene energije u BiH i to putem novog modela poslovanja, koji uključuje direktno učešće građana: model zajedničkog ulaganja. Ovu pionirsku inicijativu pokreću nevladine organizacije “Greenways - Organizacija za podršku održivom razvoju i “Centar za životnu sredinu (CZZS)” s podrškom Zelene energetske zadruge (ZEZ) iz Hrvatske, navodi Boro, dok pokazuje solarne panele na krovu VISITOR CENTRA PECKA.

 pecka solarni paneli

Fotografija ustupljena Impulsu/ FB Visitor center Pecka

Svijet i pored svih tehnoloških dostignuća još uvijek najviše koristi prljave tehnologije, dok je upotreba obnovljivih izvora energije u razvoju. Entiteti Bosne i Hercegovine svoju proizvodnju električne energije u najvećem broju crpe iz uglja i velikih hidroelektrana, dok nedovoljno ulažu u razvijanje ulaganja u korištenje OIE. S druge strane, trend igradnje mHE je u stalnom porastu i podsticaju, iako ovaj vid proizvodnje električne energije nije isplativ. Pored toga što se time uništavaju prirodna staništa, jedinu korist od struje proizvedene u mHE imaju vlasnici ovih objekata. Komplikovane i dugotrajne procedure za postavljanje solarnih panela na kuće, s ciljem proizvodnje građanske energije, čine građane destimulisanim pa se tako rijetko ko odlučuje na postavljanje svojih panela. Vlasti bi građanima trebalo da omoguće jednostavnije procedure, koje bi obezbijedile legalno postavljanje i upotrebu solarnih panela. Sve dok građanska energija ne postane jedan od osnovnih načina proizvodnje struje za građane, džepovi privatnika koji struju proizvode iz obnovljivih izvora energije će se puniti i to novcem koji im građani obezbjeđuju. Zakoni koji se sada primjenjuju, onemogućavaju masovniju proizvodnju građanske energije. U skorijoj budućnosti svakako će se morati predvidjeti razni modeli građanske energije, čiji je osnovni postulat proizvodnja i potrošnja iz OIE za vlastite potrebe te za potrebe zajednice u kojoj građanin živi i radi. Bio bi to svakako jedan od velikih poteza Bosne i Hercegovine za spas planete.

"Projekat 'Informisanje bh. društva o problemima i borbi za zaštitu životne sredine kroz zakonske regulative i primjere građanskog samoorganizovanja' dio je šireg projekta 'Misli o prirodi!' koji provodi Centar za promociju civilnog društva, uz finansijsku podršku Švedske".

 

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Decembar 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2