Foto: Unsplash
Ponavljajući klikovi i njihovi odjeci pomažu nekim slijepim osobama da osjete objekte u blizini.
Mnogi slijepi ljudi se kreću po svijetu koristeći štap, psa vodiča ili nosivi GPS. Ali neki imaju nešto više u svom kompletu alata: eholokaciju. To je sposobnost da se osjete obližnji objekti pomoću zvuka. Nova studija pokazuje kako majstori eholokatori koriste ovu tehniku da bi se kretali.
Ovi ljudi proizvode oštar zvuk kliktanja jezikom. Zatim slušaju njegov odjek kako bi osjetili gdje se objekti nalaze oko njih. Novi podaci o aktivnosti mozga pokazuju da sa svakim klikom, stručni eholokatori poboljšavaju ove mentalne mape svog okruženja.
Istraživači su...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Kraljevske jasle i dvorske dame: novi detalji o stvaranju pčelinjeg kraljevstva
Generacijama su naučnici vjerovali da matica medonosne pčele nastaje gotovo u potpunosti ishranom: nahranite običnu larvu dovoljnom količinom matične mlijelči iz nje se pojavljuje vladarka. Ali nova istraživanja sugerišu da se matice stvaraju kroz složeniji proces.
Mlade pčele radilice grade specijalizovane komore za razmnožavanje sa prilagođenim voskom, toplijim temperaturama i posvećenim pratiljama koje pomažu u određivanju da li će larva postati kraljevska osoba.
Studija, objavljena danas u časopisu Nature, otkrila je da komore sa voskom u kojima se razvijaju buduće matice, nazvane matičnjaci ili „kraljevske jasle“, nisu samo zaštitna...
Foto: Unsplash
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj djece gotovo da ne zna da drži olovku.
Neuropsihološkinja Odri van der Mer, profesorka Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju autorka je istraživanja koje je pokazalo, da rukopis aktivira daleko više regiona mozga nego kucanje na tastaturi, prenosi Insajder.
U istraživanju profesorke Odri van der Mer, vidi se da je korišćenje ruke za pisanje veoma stimulativno za mozak, naročito u ranom razvoju. Profesorka kaže da su svi regioni u mozgu aktivni kada...
Foto: Emiliano Vittoriosi/ Unsplash
Savezna država Florida postala je prva američka država koja je tužila kompaniju OpenAI zbog dizajna i sigurnosnih aspekata njenog chatbot sistema umjetne inteligencije ChatGPT.
U tužbi, koju je podnio državni tužilac Floride James Uthmeier, navedeno je da OpenAI i njegov izvršni direktor Sam Altman ugrožavaju djecu, stvaraju ovisnost o tehnologiji, pomažu i podržavaju masovne ubice te podstiču korisnike na samoubistvo u nastojanju kompanije da ostvari profit.
U odgovoru na tužbu, OpenAI je saopštio da je uspostavio vodeće zaštitne mjere i politike u industriji, prenosi Buka.
Pravni postupak pokrenut je dok Florida vodi i krivičnu istragu o tome da li...
Foto: Unsplash
Međunarodno ispitivanje u 11 zemalja pokazalo je da je vakcina pod imenom Amivantamab dala snažan odgovor kod pacijenata s uznapredovalim rakom koji nije reagovao na ranije tretmane, piše Guardian.
Lijek je testiran na pacijentima čiji se rak proširio ili vratio nakon prethodnog liječenja. U studiji su 102 pacijenta s rakom mozga i vrata primila injekciju, a tumori su se smanjili ili potpuno nestali kod 43 osobe.
Među njima je 28 imalo značajno smanjenje tumora, dok su kod 15 pacijenata ljekari utvrdili da su tumori potpuno uklonjeni.
"Ovo su dosad nezabilježeno snažni odgovori kod pacijenata čija je bolest postala otporna i na...
Foto: Freepik
Milioni žena oboljelih od najčešćeg oblika raka dojke mogli bi uskoro biti pošteđeni iscrpljujuće hemoterapije zahvaljujući revolucionarnom genomskom testu.
Rezultati velikog međunarodnog ispitivanja, koji će biti predstavljeni ovog vikenda na najvećoj svjetskoj konferenciji o raku u Chicagu, mogli bi iz temelja promijeniti smjernice liječenja širom svijeta, piše The Guardian.
Liječenje raka dojke, najraširenijeg oblika te bolesti, uobičajeno započinje hirurškim uklanjanjem tumora. Nakon toga se pacijenticama često preporučuje hemoterapija kako bi se smanjio rizik od povratka bolesti.
Međutim, takvo liječenje sa sobom nosi i teške nuspojave koje su fizički i emocionalno iscrpljujuće, poput gubitka kose, osipa, mučnine, nesanice i hroničnog umora. Neke...
Foto: Brett Jordan/Pexels
Sve više ljudi se oslanja na društvene mreže – kao što su TikTok, Instagram, YouTube i Redit – kako bi saznali više o mentalnom zdravlju i komunicirali sa ljudima koji dijele ista iskustva.
Komunikacija se vodi od poznatih poremećaja poput depresije, anksioznosti i šizofrenije, pa do stanja koja se često stavljaju pod „neurodivergentni“ kišobran, kao što su autizam, ADHD (poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću), Turetov sindrom i disleksija.
Na primjer, na TikToku je haštag #adhd imao više od 50 milijardi pregleda.
-Željeli smo da istražimo kako platforme društvenih medija oblikuju način na koji razumijemo mentalno zdravlje. Zato smo analizirali više od...
Foto: Unsplash
Sebi često možemo govoriti razne ohrabrujuće poruke, kao na primer: „Čak se i najboljima ponekad desi da pogreše“, ali kada dođe trenutak da smo mi ti koji su pogrešili, prihvatanje toga može biti teško.
Uzmimo za primer činjenicu da mnogi najgledaniji i Oskarom nagrađivani filmovi sadrže greške. Veb sajt IMDb (Internet Movie Data Base – internet baza filmova) redovno izbacuje listu grešaka u poznatim filmovima, poput „Čikaga“. Štaviše, postoji čitav sajt posvećen filmskim greškama. Sportisti mogu promašiti otvoren i lak šut ili udarac, novinski naslovi često sadrže očigledne slovne greške, a manekenkama se dešava da se sapletu i padnu...
Foto: Pixabay
Od pasivnih selekcionih pritisaka do onih koje sami izazivamo, sile koje oblikuju naše kontinuirano evolutivno putovanje podjednako su fascinantne koliko i raznovrsne.
Sada je novo istraživanje otkrilo ranije nepoznat način na koji ljudi koji žive visoko u Andima možda nastavljaju da evoluiraju, a pokretač je iznenađujuće skroman.
Ova populacija bila je među prvima koja je pripitomila danas sveprisutni krompir prije više hiljada godina, što bi moglo da objasni zašto njihova tijela pokazuju dokaze poboljšane sposobnosti varenja skroba.
"Visoki Andi poznati su kao bogat region za razumijevanje ljudske evolutivne adaptacije, na primjer, hipoksije, stanja u kojem tkiva ne dobijaju dovoljno kiseonika. Ovo...
Foto: Charles Darwin Foundation
Tajanstvena mala plava hobotnica otkrivena gotovo 1800 metara ispod voda ostrva Galapagos službeno je identifikovana kao potpuno nova vrsta. Veličine loptice za golf, sićušno stvorenje šokiralo je istraživače tokom dubinske ekspedicije kada se, iznenada, pojavilo na kameri, puzeći po okeanskom dnu u blizini podvodne planine.
Ostrva Galapagosa uz obalu Ekvadora poznati su po životinjama koje se ne nalaze nigdje drugdje na Zemlji, uključujući divovske kornjače i morske iguane. Naučnici su sada na taj popis dodali još jedno izvanredno stvorenje: sićušnu plavu hobotnicu nedavno identifikovanu u dubokim vodama.
Novo opisana vrsta objavljena je u časopisu Zootaxa nakon što su...
