Kina prvi put ima više solarnih nego termoelektrana na ugalj

Foto: Pexels

Instalirani kapaciteti solarnih elektrana u Kini prvi put su premašili kapacitete termoelektrana na ugalj, čime je fotonaponska (PV) energija postala najveći izvor električne energije u zemlji prema instaliranoj snazi, saopćila je u utorak Nacionalna uprava za energetiku Kine.

Prema podacima ove uprave, ukupni instalirani kapacitet fotonaponskih elektrana u Kini krajem jula dostigao je 1,286 milijardi kilovata, dok je kapacitet termoelektrana na ugalj iznosio 1,285 milijardi kilovata.

„Ovo predstavlja važnu prekretnicu u kineskoj tranziciji ka zelenoj i niskougljičnoj energetici“, rekao je Liu Đijang, stručnjak Kineskog savjeta za električnu energiju. On je dodao da se novi kineski elektroenergetski sistem, u kojem obnovljivi izvori imaju ključnu ulogu, ubrzano razvija.

Krajem jula fotonaponska energija činila je više od 30 posto ukupnih instaliranih proizvodnih kapaciteta električne energije u Kini. Posmatrano prema novoinstaliranim kapacitetima, njen udio je u prvih sedam mjeseci 2026. godine premašio 40 posto, što potvrđuje koliko brzo raste kineski sektor solarne energije.

Kina je izgradila kompletan lanac fotonaponske industrije, koji obuhvata istraživanje i razvoj, projektovanje i integrisanu proizvodnju. Tehnološki napredak, uključujući višestruka poboljšanja efikasnosti pretvaranja sunčeve energije u električnu, doprinio je stalnom unapređenju tehnologije i brzom smanjenju troškova.

Ipak, instalirani kapacitet ne znači automatski i stvarnu proizvodnju električne energije. Od januara do jula kineske fotonaponske elektrane proizvele su ukupno 802,4 milijarde kilovat-sati električne energije, što je činilo oko 13 posto ukupne potrošnje električne energije u zemlji.

„Fotonaponska proizvodnja je veoma promjenljiva i nestabilna zbog smjene dana i noći, kao i vremenskih uslova, a broj sati njenog korištenja znatno je manji nego kod termoelektrana na ugalj. Kratkoročno gledano, termoelektrane na ugalj ostat će važan oslonac kineskog elektroenergetskog sistema, kao svojevrsna sigurnosna rezerva za stabilnost i sigurnost sistema“, rekao je Liu.

Kina sada nastoji ojačati ulogu obnovljivih izvora energije u osiguravanju sigurnog i pouzdanog snabdijevanja električnom energijom. Nekoliko energetskih planova za period 15. petogodišnjeg plana (2026–2030) predviđa konkretne mjere za bolje uključivanje obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem.

Kina, naprimjer, planira da do 2030. godine dostigne oko 6.000 milijardi kilovat-sati godišnje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, pri čemu se očekuje da proizvodnja iz vjetra i fotonaponskih elektrana premaši 4.000 milijardi kilovat-sati.

Kina je solarne elektrane izgradila na gotovo svim mogućim lokacijama – od ogromnih projekata u pustinjskim i industrijskim područjima, preko kombinovanih vjetro-solarnih sistema, do fotonaponskih panela postavljenih iznad ribnjaka i na krovovima kompanija.

Primjeri širom zemlje pokazuju kako se solarna energija integriše s poljoprivredom, akvakulturom i industrijom, uz istovremeni razvoj velikih centralizovanih elektrana.

energetika.ba

Povezane vijesti

Sud odlučio: Nezakonita obnova ekološke dozvole za HE “Ulog”

Foto: Dejan Rakita Po tužbi Centra za životnu sredinu, sud je presudio da je prilikom obnove ekološke dozvole za HE Ulog povrijeđeno pravo javnosti na...

Osigurano 50 miliona KM za hidroelektranu “Dabar”

Foto: Impuls Pravobranilaštvo Republike Srpske u Trebinju podnijelo je prijedlog Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banje Luke, područna jedinica Nevesinje, za pokretanje postupka...

Popular Articles