Foto: Impuls
Iako je Vrhovni sud Republike Srpske poništio rješenje kojim je sporno zemljište u Podnovlju kod Doboja uknjiženo na Grad Doboj, a potom prodato kompaniji Etmax iz Banjaluke, na terenu se radovi na izgradnji solarne elektrane nesmetano nastavljaju, a u toku je i priključak na mrežu.
Piše: Miljan Kovač
Zastupnici Zemljoradničke zadruge Podnovlje, koji godinama, pozivajući se na podatke iz katastra, dokazuju da su stvarni nosilac prava na ovom zemljištu, očekuju da će u ponovljenom upravnom postupku konačno biti priznato njihovo pravo. Istovremeno upozoravaju da investitor ubrzano gradi, uprkos činjenici da je Vrhovni sud osporio način na koji je zemljište dospjelo u posjed privatnom investitoru.
Portal Impuls je u više navrata pisao o ovom slučaju, koji je prerastao u jednu od najvećih spornih investicija u oblasti obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj. Mještani Podnovlja mjesecima upozoravaju da će im nelegalnom gradnjom solarnih elektrana biti ugrožen život u tom mjestu, zbog čega su organizovali više protestnih skupova tražeći obustavu projekta. Istovremeno je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo postupke radi zaštite državnog poljoprivrednog zemljišta.
Ispunjavanjem želja Etmaxu Grad Doboj ugrozio opstanak stanovnika Podnovlja
Dodatni preokret uslijedio je nakon što je Vrhovni sud Republike Srpske preinačio raniju odluku Okružnog privrednog suda u Doboju i poništio akt Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) kojim je zemljište bilo upisano na Grad Doboj. Presuda je donesena 2. aprila ove godine, a pravni zastupnik Zemljoradničke zadruge Podnovlje zaprimio ju je 30. aprila.
Institucije bez žurbe
Pravni zastupnik Zemljoradničke zadruge Podnovlje, advokat Nebojša Milanović, kaže da je postupak formalno nastavljen, ali smatra da nadležni organi ponovo pronalaze razloge za njegovo odugovlačenje.
“Prethodno rješenje je ukinuto i sada smo dobili novo rješenje kojim se postupak ponavlja. Međutim, sada od nas traže diobne bilanse, iako ne vidim kakve oni imaju veze sa ovim predmetom. Zemljoradnička zadruga je u trenutku izlaganja bila uredno upisana u katastarski operat. Smatram da se postupak razvlači kako bi što duže trajao”, kaže Milanović.
Dodaje da dokumentaciju traži drugostepeni organ, ali smatra da se radi o zahtjevima koji nisu od značaja za utvrđivanje vlasništva.
Ipak, očekuje da bi do kraja godine mogao biti donesen konačan akt kojim bi Zemljoradnička zadruga bila upisana kao vlasnik zemljišta.
Ako Zadruga bude upisana, ugovor sa investitorom ostaje bez osnova.
Prema riječima Milanovića, eventualni upis Zadruge kao vlasnika imao bi ozbiljne pravne posljedice.
“Grad Doboj u tom slučaju ne bi imao nikakvo pravo raspolaganja tim zemljištem. Morao bi nadoknaditi vrijednost zemljišta Zemljoradničkoj zadruzi, dok bi ugovor koji je zaključio sa investitorom ostao bez pravnog osnova”, ističe on.
Međutim, uprkos tome, radovi na terenu ne prestaju.
“Građani me svakodnevno zovu i govore da se izvode novi radovi, da se priključuje električna energija i da se radi čak i tokom noći. Očigledno je namjera da se objekat završi što prije, a da se pravni problemi rješavaju naknadno”, navodi Milanović.
Građevinske dozvole – tajna
Jedno od ključnih pitanja koje se mjesecima postavlja jeste da li investitor uopšte posjeduje građevinsku dozvolu.
Milanović tvrdi da je kao punomoćnik Zemljoradničke zadruge više puta tražio da mu bude dostavljena građevinska dozvola, ali je nikada nije dobio.
Inspekcija potvrdila : Etmax nema ekološku dozvolu za gradnju solarnih elektrana u Podnovlju
“Koliko znam, ni druge organizacije koje su je tražile nisu uspjele da je dobiju. Ono što smo uspjeli utvrditi jeste da investitor nema ekološku dozvolu. Ako nema ekološku dozvolu, onda ne može imati ni građevinsku dozvolu. Zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li taj dokument uopšte postoji ili sa njim nešto nije u redu”, kaže Milanović.
Novi “Viaduct” na pomolu
Advokat upozorava da bi nastavak gradnje prije konačnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa mogao proizvesti ozbiljne finansijske posljedice po javni sektor.
Ako se naknadno utvrdi da Grad nije bio vlasnik zemljišta i da nije imao pravo da ga proda, investitor bi mogao potraživati naknadu štete zbog uloženih sredstava.
“To je potpuno moguća pravna situacija. Ukoliko se potvrdi da je ugovor bio ništavan, postoji mogućnost da investitor traži naknadu štete. Sve bi se tada moglo završiti pregovorima ili novim sudskim sporovima”, upozorava Milanović.
Transparency International: Institucije su zakazale
Na slučaj Podnovlja osvrnuo se i Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH, koji smatra da je riječ o primjeru ignorisanja interesa lokalne zajednice.
“Ovaj slučaj pokazuje očigledan nemar nadležnih organa prema mještanima koji strahuju za svoju neposrednu okolinu. Nemar se vidio već prilikom izbora lokacije za ovakav projekat, bez konsultacija sa lokalnom zajednicom, ali još više u nastavku projekta uprkos protestima građana. Obnovljivi izvori energije jesu važni, ali se njihova izgradnja ne smije odvijati na štetu stanovništva niti javnog interesa. Institucije koje bi morale štititi javni interes očigledno nisu uspjele obezbijediti zaštitu građana”, smatra Ožegović.
Foto: Impuls
Slučaj Podnovlja tako ostaje otvoren na više frontova – od pitanja vlasništva nad zemljištem i zakonitosti njegovog otuđenja, preko izdavanja potrebnih dozvola, pa sve do mogućih finansijskih posljedica koje bi, ukoliko se potvrde tvrdnje Zemljoradničke zadruge, na kraju mogli snositi građani.
Impuls