Foto: Impuls/CZZS
Opstanak poljoprivrednih domaćinstava u Devetacima nadomak Novog Grada doveden je u pitanje zbog istraživanja i vjerovatne eksploatacije uglja na ovom području. Stanovnici ovog kraja, poznatog po očuvanoj prirodi, čistom vazduhu i vodi, decenijama žive isključivo od stočarstva, poljoprivrede i rada na šest farmi smještenih u krugu sela. Njihovu svakodnevicu sada, međutim, remeti strah od zagađenja koje bi otvaranje rudnika neminovno donijelo.
Piše: Jelena Jevđenić
Na sjednici Vlade Republike Srpske, održanoj 31. jula 2025. godine, donijeta je odluka o pokretanju postupka dodjele koncesije za istraživanje uglja u selu Devetaci.
U odluci vlade tada je navedeno da se postupak koncesije dodjeljuje na osnovu inicijative, pokrenute od strane “Kubik-Trans-Niskogradnje“ d.o.o. iz Laktaša.
Javni poziv za podnošenje ponuda objavljen je 26. novembra prošle godine sa samo jednom ponudom pomenutog preduzeća.
Početkom februara ove godine, Vlada Republike Srpske dodijelila je koncesiju „Kubik-Trans-Niskogradnji“.
Za fazu istraživanja dat je rok od samo godinu dana.

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
U martu ove godine iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke izjavili su tada da je prihvatanje samoinicijativnih ponuda u vezi s koncesijom za ugalj na ležištima Medna, Bistrica i Bukova kosa rezultovalo brojnim neregularnostima i povredama ljudskih prava zbog čega se još uvijek vode sudski postupci. Oni su tada podsjetili da koncesija u Devetacima nije bila u planovima koje je trebalo da usvoji Narodna skupština RS, što je i osnovni uslov da bi se privatne ponude uopšte mogle i razmatrati. S druge strane, naglasili su, nije ispoštovano ni pravo građana da budu uključeni i pitani za mišljenje prije nego što se krene u dodjelu koncesije, iako to traže i međunarodni sporazumi poput Aarhuske konvencije i domaći zakoni.
Centar za životnu sredinu i mještani Devetaka, podnijeli su 16. marta 2026. godine Okružnom sudu u Banjaluci tužbe protiv Vlade Republike Srpske, tražeći poništavanje rješenja o dodjeli koncesije za istraživanje uglja kompaniji Kubik-Trans-Niskogradnje“ d.o.o. iz Laktaša.

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Šta rudnik znači za stanovnike Devetaka?
Stanovnici ovog sela smatraju da bi eventualno otvaranje rudnika imalo nesagledive posljedice na njihove živote i opstanak u tom kraju.
Mještanin Draženko Keča, najbliži kopu potencijalnog rudnika, koji je na samo 200 metara od njegove kuće, kaže da su svi mještani protiv otvaranja rudnika.
Kako navodi za Impuls, sve stanovništvo Devetaka živi od poljoprivrede, stočarstva i voćarstva.
„Mi ovdje živimo, imamo porodice, djecu. Zabrinuti smo za budućnost i za život. Ovdje ima puno obradive zemlje i ljudi žive od toga“, kaže Keča.

Draženko Keča – Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Ono što posebno pogađa mještane je što im niko nije javio da bi tu odmah kraj njihovih kuća mogao da bude otvoren rudnik.
„Niko nas nije obavijestio. Iz opštine nam niko ništa nije javio. Po nekim pričama smo saznali da je opština dala suglasnost pa je poslije povukla tu suglasnost. Šta je na kraju od toga bilo i šta se dešava, ne znam. Vidim da ovdje kopaju i rade. Ne znamo šta se tačno radi. Vidim samo da su neki otkop ovdje napravili. Al’ niko ovdje nije bio suglasan oko toga niti nas je iko šta pitao“, kaže Keča.

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Lokalna vlast protiv istraživanja, mještani i dalje bez informacija
Od opštine Novi Grad zatražili smo zvaničan stav o geološkim istraživanjima i eventualnoj eksploataciji uglja na području Devetaka. U odgovoru navode da su opštinska uprava i skupština opštine povukle prvobitnu saglasnost, obrazlažući to zaštitom životne sredine i brigom za lokalno stanovništvo.
– Skupština opštine Novi Grad je na sjednici održanoj 4. jula 2024. godine donijela Odluku o davanju saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja uglja na lokalitetu katastarske opštine Devetaci. Nakon što je Udruženje građana „Omladinska snaga Novi Grad“ podnijelo inicijativu za preispitivanje navedene odluke, Skupština opštine Novi Grad je na 20. redovnoj sjednici, održanoj 30. aprila 2026. godine, donijela zaključak, kojim je prihvatila inicijativu i stavila van snage ranije donesenu odluku o davanju saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja. Navedenim zaključkom Skupština opštine Novi Grad jasno je iskazala svoj stav u pogledu predmetnih istraživanja, uvažavajući zabrinutost lokalnog stanovništva i potrebu zaštite životne sredine, prirodnih resursa i interesa lokalne zajednice, piše u odgovoru Impulsu.
Na naše pitanje da li planiraju informisati lokalno stanovništvu o ovom pitanju, rekli su da je za provođenje postupka prethodne procjene uticaja na životnu sredinu nadležno Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koje je dužno da obezbijedi učešće zainteresovane javnosti u skladu sa zakonom. Iz opštine su dodali da će u okviru svojih nadležnosti, sarađivati s nadležnim institucijama radi pravovremenog informisanja lokalnog stanovništva.
Prvi kamioni već odvezli 53 tone uglja
Polovinom ljeta počela su istraživanja i bušenje za uzimanje uzoraka, a na istražnom polju vidljivo je deset bušotina. Već krajem avgusta i početkom septembra prvi kamioni uglja odvezeni su s lokacije.
Prema podacima Republičke geološke inspekcije, koja je teren obišla krajem oktobra po prijavi Centra za životnu sredinu, istražno bušenje je završeno, a lokaliteti bušotina su zatrpani i uređeni. U dokumentaciji u koju je inspekcija imala uvid navodi se da je investitoru rješenjem Ministarstva energetike i rudarstva RS odobreno da u okviru dvije istražno-eksploatacione etaže otkopa ukupno 5250 tona uglja te da s lokacije transportuje 200 kubnih metara za potrebe industrijske probe. Zanimljivo je da je ovo rješenje ministarstva izdato 30. aprila 2026. godine, istog dana kada je Skupština opštine Novi Grad povukla svoju prvobitnu saglasnost za istraživanja.

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Iz inspektorata navode da se na jednoj od dvije predviđene lokacije odustalo od kopanja zbog nepovoljnih geoloških uslova, dok je na drugoj napravljen otkop površine oko 10 x 15 metara i dubine četiri metra. Odatle su do sada izvađene i u termoelektranu „Stanari“ odvezene 53 tone rovnog uglja, koje kako je konstatovano, nisu finansijski oprihodovane, jer su date isključivo na testiranje.
Strah za izvorišta i lokalne vodotokove
Međutim, čini se da se niko ne bavi pitanjem pitke vode za mještane Devetaka i farmi kojima prijeti da ostanu bez osnovnog uslova za rad i opstanak. Nema garancije da ovi resursi neće biti ugroženi. Kako su nam rekli mještani, oko potencijalnog rudnika ima jako puno izvorišta vode koja snabdijevaju cijeli ovaj kraj.
„Oni su pravili bušotine do 100 metara, a naši izvori su svi oko 5-6 metara dubine. Pitao sam ih kad su bušili, hoćete li vi ugroziti naše vode, oni vele, ne bi trebali. Mi imamo tuda vode provedene po dva kilometra s crijevima. Šta će s tim biti, kada počnu kopati tuda“, pita se Keča.

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Tokom radova istraživanja i bušenja za uzimanje uzoraka presječeno je jedno od crijeva za vodu koja napaja desetak kuća. Iako su štetu sanirali, zabrinutost mještana za pitku vodu je opravdana, naročito kada se uzme u obzir šta bi se moglo desiti, kada istraživanja postanu eksploatacija. Problem, međutim, nadilazi lokalne vodovode i može biti prijetnja širem slivu ovog kraja.

Crijevo za pitku vodu za 10 domaćinstava koje je bilo presječeno – Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Kroz samu lokaciju potencijalnog rudnika protiče Šurlanska rijeka koja se uliva u Strižnu, a Strižna je pritoka Une.
Zabrinutost zbog zagađenja prilikom rudarenja tako izlazi iz zone Devetaka.
Da se zagađenje od rudarenja može kilometrima dalje prenijeti, primjer je potok Grabovac koji prolazi kroz nekada aktivni rudnik Medna. U periodu rudarskih radova u Medni, potok Grabovac, koji je nekada predstavljao vodu prve klase kvaliteta prema Uredbi o klasifikaciji i kategorizaciji vodotoka, sada je zagađen tako da je opasan po život. Voda iz Grabovca se ulijeva u Medljanku, a Medljanka u Sanu i tako se zagađenje proširilo na više opština.
„Ukoliko se otpadne vode proistekle iz rudarskih aktivnosti ne prečiste na adekvatan način, sasvim sigurno dolazi do zagađenja površinskih voda“, kaže Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu.
Ona navodi da prilikom pripreme i izdavanja ekoloških dozvola, površinske i otpadne vode nerijetko ostanu neadekvatno obrađene pa se često u praksi u dozvolama može vidjeti izostanak čak i osnovnih, zakonom naloženih parametara.

Nataša Mazalica – Ustupljena fotografija
Dodaje da kompanije koje se bave pripremom dokumentacije ovog tipa, nerijetko na neki način umanje monitoring kvaliteta voda, parametre i frekvenciju uzorkovanja. S druge strane, kada građani posumnjaju da je voda ugrožena, inspekcijski organi nemaju praksu naložiti analizu voda i ne dolazi se do uzroka zagađenja.
„U konačnici investitor nastavi da zagađuje, a da ne plati kaznu, a građani prosto ne dobiju odgovor. Uporedo s tim, svjedočimo retroaktivnom izdavanju dozvola, poput rudnika uglja u Bukovoj kosi. Trenutno možemo reći da sistem ne radi za građane nego protiv njih, a da se osnovna supstanca života masovno zagađuje bez ikakve stvarne odgovornosti onih koji je uništavaju“, zaključuje Mazalica.
Neiskorišteni potencijal banje i domaće proizvodnje
Iako je skupština opštine povukla saglasnost za istraživanja, iz opštine Novi Grad navode da važeći prostorni plan opštine do 2039. godine ipak definiše granice istražnog prostora uglja i bentonita „Lješljani“, koje obuhvataju i dio katastarske opštine Devetaci.

Termalna voda banje Lješani – Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Potencijal ljekovitih voda banje Lješljani, koja se nalazi u neposrednoj blizini sela, takođe je jedan od strateških razvojnih potencijala u planskim dokumentima Novog Grada. Tako su se u dokumentima našle dvije djelatnosti koje ne mogu opstati jedna pored druge.
Na tu nelogičnost ukazuju i sami mještani, ističući da ovaj kraj ima mnogo zdravije razvojne šanse od rudnika.
„Ima milion stvari u koje se može uložiti ovdje. Tu je banja na pola kilometra, koja ima ljekovitu vodu. Ništa se ne radi oko nje, nego su uprli da tuda buše po selu i uništavaju sve što se uništiti može. Da je to neko podzemno rudarenje nego je površinsko, stvaraju velike probleme mještanima i opštini. Dovoljno nam je što smo vidjeli šta se dešavalo u Bistrici i Bukovoj kosi i šta se tamo radi – potkopali su kuće i sve im uništili. Koliko mi vidimo, ovo je isto“, kaže Keča.

Bazen s termalnom vodom banje Lješani – Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
U neposrednoj blizini potencijalnog rudnika posluje i porodično poljoprivredno gazdinstvo Bundalo, poznato po svojoj mini-sirani u kojoj proizvode tradicionalni krajiški sir i druge mliječne proizvode. Sličnih porodičnih poslova, okrenutih zdravoj proizvodnji i prirodi, u ovom kraju ima mnogo i teško mogu opstati uz rudarsku industriju.
Keča zaključuje da od ovakvog projekta niko u lokalnoj zajednici neće imati koristi.
„Mislim da nema logike da se išta radi ovdje. Smatram da opština, ako je prisebna, ne bi dozvolila da se to radi ljudima. Sama opština imaće veći problem nego dobit. Ne znam ni sama država koliku će dobit imati od toga, a tek za nas posebno“, poručuje on.
Impuls
