 najbrutalnije su i najekstremnije manifestacije kontinuiteta nasilja nad ženama i djevojkama koje ima mnoge međusobn){kind=link}
Rodno zasnovana ubistva (femicid/feminicid) najbrutalnije su i najekstremnije manifestacije kontinuiteta nasilja nad ženama i djevojkama koje ima mnoge međusobno povezane i preklapajuće oblike.
Definiran kao ubistvo s namjerom sa rodno zasnovanim motivima, femicid može biti potaknut stereotipiziranim rodnim ulogama, diskriminacijom žena i djevojaka, nejednakim odnosom moći između žena i muškaraca ili štetnim društvenim normama. Unatoč decenijama aktivizma i organizacija za ženska prava kao i porastu svijesti i aktivnostima zemalja članica, dostupni dokazi pokazuju da je napredak u spriječavanju nasilja dubinski neadekvatan.
S ciljem animiranja globalne akcije protiv ovog sveprožimajućeg zločina, prateći viziju akcijskih koalicija Foruma generacijske jednakosti, UNODC i UN Women udružili su snage da bi proizveli drugu ediciju izvještaja o rodno zasnovanim ubistvima žena i djevojaka. Objavljen je uoči Međunarodnog dana za dokidanje nasilja nad ženama i 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, a uznemirujuća otkrića dodatno podižu alarm u postojećem globalnom vanrednom stanju.
Ovdje je 5 ključnih otkrića:
1) Žene i djevojčice najčešće bivaju ubijene od strane osoba najbližih njima.
2021. godine oko 45 000 žena i djevojaka diljem svijeta ubijeno je od strane svojih intimnih partnera ili drugih članova porodice (uključujući očeve, majke, ujake i braću). Ovo znači da, u prosjeku, preko pet žena ili djevojaka bude ubijeno svakoga sata od strane nekoga iz vlastite porodice. Trenutni i bivši intimni partneri daleko su najvjerojatniji počinioci femicida, brojeći u prosjeku 65% svih ubistava koja se tiču intimnih partnera ili porodice.
Brojevi ubistava od strane intimnih partnera ili porodice relativno su stabilni kroz vrijeme – što indicira da svijet neuspješno zaustavlja smrti koje se mogu prevenirati kroz ranu intervenciju, rodno osjetljive politike i pravdu te pristup centrima podrške i zaštite za žene i djevojke koje su preživjele nasilje.
2) Femicid je univerzalan problem.
Kao svi oblici rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojkama, femicid je problem koji pogađa svaku zemlju i teritoriju na planeti. Prema novom izvještaju, 2021. godine Azija bilježi najveći broj ubistava povezanim sa intimnim partnerima ili porodicom, s procjenom od 17 800 žrtava; slijede je Afrika sa 17 200; Amerike sa 7 500; Evropa sa 2 500; i Okeanija sa 300.
Prilagođeno ukupnoj veličini populacije, dostupni podaci pokazuju da je 2021. godine na 100 000 ubijeno 2,5 žena i djevojaka od strane intimnog partnera ili člana porodice u Africi; u usporedbi sa 1,4 u Amerikama, 1,2 u Okeaniji, 0,8 u Aziji i 0,6 u Evropi.
3) Pravi obim femicida je vjerojatnije mnogo veći.
Iako su brojevi prikazani u izvještaju alarmirajuće visoki, oni su samo vrh ledenog brijega. Previše žrtava femicida ostaje nezabilježeno: za otprilike četiri od deset namjernih ubistava žena i djevojčica u 2021. godini, nema dovoljno informacija da ih se identificira kao rodno zasnovana ubistva zbog nacionalnih varijacija u zapisivanju kaznenog prava i istražnim praksama.
U mnogim slučajevima se kao femicid broje samo rodno zasnovana ubistva počinjena od strane intimnog partnera ili člana porodice, ali znamo da se rodno zasnovana ubistva dešavaju u mnogim kontekstima izvan privatne sfere. Mogu imati veze sa silovanjem ili seksualnim nasiljem od strane osobe nepoznate žrtvi; sa štetnim praksama poput ženske genitalne mutilacije ili tzv. nasilja zasnovanog na ‘časti’; biti rezultat zločina iz mržnje povezanih sa seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom; biti povezana sa oružanim sukobima, bandama, trgovinom ljudima i drugim oblicima organiziranog kriminala.
Osiguravanje dostupnosti sveobuhvatnih podataka ključno je za jačanje mjera prevencije, zaštite i odgovora na femicid, kao i pristupa pravdi. Kako bi se prevazišla trenutna ograničenja u prikupljanju podataka, UNODC i UN Women nedavno su razvili Statistički okvir za mjerenje ubojstava žena i djevojčica povezanih s rodom (“femicid/feminicid”), odobren od strane Statističke komisije Ujedinjenih naroda u martu 2022. godine.
4) Marginalizirane žene i djevojke se suočavaju sa većim rizikom.
Postoje značajna ograničenja u podacima i informacijama o rodno zasnovanim ubistvima među marginaliziranim skupinama. Na primjer, ženska organizacija MundoSur analizirala je podatke 12 latinoameričkih zemalja i otkrila da samo jedna zemlja prikuplja informacije o tome da li je žrtva imala invaliditet ili je bila trudna; dvije zemlje prikupljaju podatke o etničkom identitetu žrtve; a tri zemlje bilježe je li žrtva bila migrantica.
Unatoč ograničenjima u podacima, dostupni dokazi iz Kanade i Australije sugeriraju da su indigene žene nerazmjerno više pogođene rodno zasnovanim ubistvima. U Kanadi je stopa ubistava žena među indigenim stanovništvom bila pet puta veća nego među neindigenim, s omjerom od 4,3 ubistva na 100.000 žena i djevojaka u 2021. godini.
Da bi se preveniralo femicid, od krucijalne je važnosti da nacionalne vlade bilježe obuhvatne podatke o žrtvama. Identicirajući žene i djevojke s većim rizikom, zemlje mogu bolje informirati mehanizme prevencije i zaštite.
5) Femicid se može i mora spriječiti.
Rodno zasnovana ubistva i ostali oblici nasilja nad ženama i djevojakama nisu neizbježni. Ona se mogu i moraju spriječiti putem inicijativa primarne prevencije usmjerenih na transformaciju štetnih društvenih normi, uključivanja cijelih zajednica i društava u stvaranje nulte tolerancije prema nasilju nad ženama; rane intervencije i procjene rizika; te pristupa podršci i zaštiti za preživjele, kao i rodno responzivnim policijskim i pravosudnim servisima.
Nacionalna iskustva, na primjer u Južnoj Africi, snažno sugeriraju da se značajno i trajno smanjenje femicida može postići kroz sveobuhvatne zakone i politike usmjerene na spriječavanje rodno zasnovanog nasilja nad ženama, zakone o kontroli oružja te aktivizam za prava žena i zajednica.
Potrebno je više istraživanja kako bi se bolje razumjelo šta potiče povećanje femicida u određenim kontekstima i koji su faktori omogućili smanjenje u drugima, kako bi se bolje informiralo strategije prevencije.
Organizacije za prava žena igraju ključnu ulogu u spriječavanju nasilja nad ženama i djevojkama, promicanju promjena politika, pozivanju vlasti na odgovornost te pružanju ključnih usluga za preživjele. Ojačavanje financijske podrške i partnerstva s organizacijama za prava žena ključno je za smanjenje i spriječavanje rodno zasnovanih ubistava te svih oblika rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojkama.
Usred globalnog otpora pravima žena, zaštita žena i djevojčica od nasilja postaje još izazovnija. Od regresivnih zakona koji potiču nekažnjivost počinitelja porodičnog nasilja, do upotrebe sile protiv prosvjednika protiv femicida i rodno zasnovanog nasilja te sve veće marginalizacije organizacija za prava žena, ženama i djevojkama često se uskraćuju pravda, zaštita i podrška.
Usprkos otporu, mi guramo naprijed. Ovih 16 dana pozivamo sve da nam se pridruže u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Od pojačavanja glasova preživjelih žrtava nasilja i aktivista do podrške ženskim organizacijama i jačanja feminističkih pokreta,
S engleskog preveo Boris Filipić
(UN Women)