Žene grade otpornost u Bosni i Hercegovini

Hidrometrijsko mjerenje na rijeci Uni – Merima Trako / Privatna arhiva

Kako žene jačaju hidrologiju, meteorologiju i upravljanje rizikom od poplava

Hidrologija, meteorologija i upravljanje vodama tradicionalno su oblasti u kojima su žene bile nedovoljno zastupljene, posebno na višim tehničkim i rukovodećim pozicijama. Međutim, širom Bosne i Hercegovine ta slika se mijenja.

Žene su sve više zastupljene u institucijama nadležnim za nadgledanje i praćenje rijeka, prognoziranje vremena, upravljane vodnim resursima i planiranje zaštite od poplava. One doprinose svojim specijalističkim znanjima, vode tehničke timove i pomažu u određivanju načina na koji se institucije i zajednice pripremaju za klimatske promjene.

Ovaj trend rastuće zastupljenosti je važan. Klimatske promjene povećavaju pritiske povezane s poplavama, sušama, toplotnim valovima i drugim opasnostima, čineći učinkovito upravljanje rizikom od poplava tehnički zahtjevnijim i važnijim za zajednice širom zemlje. Izgradnja otpornosti zahtijeva snažne institucije, pouzdanu infrastrukturu i visokokvalitetne podatke, ali također ovisi o korištenju dostupnih stručnih znanja.

Ovakav pristup je srž projekta Povećanje klimatski otpornog upravljanja rizikom od poplava u Bosni i Hercegovini koji finansira Zeleni klimatski fond, a provodi UNDP.

Hidrometrijsko mjerenje na rijeci Miljacki – Merima Trako / Privatna arhiva

Projekat radi na smanjenju izloženosti zajednica poplavama povezanim s klimatskim promjenama kroz integrisani pristup upravljanja rizicima od poplava. U okviru projekta, rodna ravnopravnost nije isključivo pitanje ko ima koristi od projektnih investicija, već ključni dio ko učestvuje u planiranju, tehničkoj analizi, institucionalnom razvoju i donošenju odluka.

Procjena rodne ravnopravnosti u okviru projekta identifikovala je važne razlike u načinima na koje katastrofe mogu uticati na žene i muškarce. Žene često nose veći udio neplaćenih obaveza brige o drugima i domaćinstva te se mogu suočiti s dodatnim ekonomskim pritiscima nakon katastrofa. Istovremeno, žene su manje zastupljene u nekim procesima planiranja i donošenja odluka. Osigurati učestvovanje žena u ovim procesima poboljšava zastupljenost i kvalitet planiranja.

 

Nedeljka Ristić, hidrološka tehničarka – Privatna arhiva

Ovaj pristup je već vidljiv u upravljanju projektom. Žene zauzimaju tri od pet mjesta u Projektnom odboru, što predstavlja 60 posto njegovog članstva i premašuje ambicije utvrđene Akcionim planom za rodnu ravnopravnost projekta. Njihova uloga je suštinska. Članice Projektnog odbora pomažu u donošenju odluka koje se tiču institucija, investicija i implementacije, a sve to utiče na razvoj jačih sistema upravljanja rizikom od poplava širom Bosne i Hercegovine.

Žene također direktno doprinose tehničkom radu projekta. Žene stručnjakinje, koje su članice međuinstitucionalne radne grupe (RG) projekta, doprinose diskusijama o razvoju i validaciji projektnih aktivnosti i unose svoju institucionalnu i tehničku ekspertizu u odluke koje slijede. Devet od 23 člana RG su žene, što dovodi učešće žena na približno 40 posto i ispunjava cilj utvrđen Akcionim planom za rodnu ravnopravnost za relevantne konsultacije.

Milica Đorđević, članica radne grupe GCF CRFM projekta

Postavljanje ambicije

Stručnjakinje širom zemlje već pokazuju dubinu iskustva koja stoji iza ove ambicije.

Hidrologinja Merima Trako, na primjer, radi u Federalnom hidrometeorološkom zavodu Bosne i Hercegovine, prikuplja i analizira informacije korištene u prognozama, upozorenjima i odlukama namijenjenim zaštiti zajednica od poplava i drugih opasnosti. Njen rad ilustruje važnost kombinovanja terenskih posmatranja s institucionalnim sistemima koji mjerenja pretvaraju u korisne informacije.

Meteorologinja Milica Đorđević slično je napredovala od operativnog prognoziranja do funkcije šefice Odjeljenja za praćenje i upozoravanje na opasne događaje. Njen rad ističe još jednu ključnu dimenziju moderne meteorologije: prognoze i upozorenja moraju biti ne samo tehnički tačni, već i razumljivi i korisni ljudima od kojih se očekuje da djeluju na osnovu njih.

Više o radu Merime i Milice pročitajte ovdje. 

Njihova iskustva su dio mnogo šire profesionalne zajednice. Širom zemlje, žene doprinose mrežama za posmatranje, službama za prognoziranje, institucijama za upravljanje vodama i strukturama za donošenje odluka od kojih zavisi efikasno upravljanje rizikom od poplava. Njihov doprinos će postajati sve važniji kako Bosna i Hercegovina bude jačala svoje kapacitete za praćenje i rano upozoravanje.

Okvir projekta također predviđa procjene institucionalnih kapaciteta koje uzimaju u obzir rodnu ravnopravnost i dugoročnije pristupe obuci uvažavajući ovaj princip. Nadovezujući se na procjenu institucionalnih kapaciteta, očekuje se da će buduće aktivnosti promovirati jednak pristup tehničkoj obuci i potaknuti veće učešće žena profesionalaca iz hidrometeoroloških zavoda i agencija za vode.

Članovi radne grupe GCF CRFM projekta – Foto: UNDP

Snažna i vidljiva zajednica žena koje rade u hidrologiji, meteorologiji, inženjerstvu i upravljanju vodama pomaže jačanju percepcije o ovim profesijama. Širom Bosne i Hercegovine, žene sve više zauzimaju svoje mjesto u svakoj fazi ove oblasti: praćenju rijeka i vremena, analizi opasnosti, upravljanju tehničkim timovima, oblikovanju investicija i učešću u odlukama koje određuju kako se zajednice pripremaju za poplave i druge klimatske rizike. One također mogu poslužiti kao mentorice i profesionalni primjeri mlađim ženama koje razmatraju karijere u oblastima koje su tradicionalno bile muški-dominantne.

Njihova rastuća uloga nije samo priča o zastupljenosti. To je dio evolucije jačeg, inkluzivnijeg i sposobnijeg sektora upravljanja rizicima od poplava.

UNDP

Povezane vijesti

Ne smiju ih liječiti muškarci: Talibani ženama u Afganistanu sve više ograničavaju pristup ljekarima

Foto: UN Women/Sayed Habib Bidell Žene u Afganistanu suočavaju se sa sve ozbiljnijim ograničenjima u pristupu zdravstvenoj zaštiti, nakon što su talibanske vlasti počele provoditi...

Izložba „Lice braniteljice“ biće predstavljena u Sarajevu, Banjaluci i Bijeljini

  Izložba „Lice braniteljice“ biće organizovana u narednom periodu u tri grada: Sarajevu, Banjaluci i Bijeljini, gdje će biti predstavljena kroz 13 priča i portreta...

Popular Articles