Foto: N1
Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) razmatra podnošenje prijave Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa zbog imenovanja Tea Rogića, sina člana Centralne izborne komisije (CIK) BiH Vlade Rogića, za savjetnika članice Predsjedništva BiH Darijane Filipović.
To je u emisiji “Dan uživo” na N1 potvrdio Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH, naglasivši da se zakonska ograničenja koja se odnose na javne funkcionere u određenim slučajevima primjenjuju i na članove njihovih porodica.
Nakon što su mediji objavili imena savjetnika članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine u novom sazivu, pažnju javnosti privuklo je imenovanje Tea Rogića za savjetnika Darijane Filipović, članice Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Riječ je o sinu Vlade Rogića, člana Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, institucije koja ima ključnu ulogu u organizaciji i provođenju izbora.
Na pitanje N1 može li ovakvo imenovanje predstavljati sukob interesa i smatra li se savjetnička pozicija političkom funkcijom, Traljić je potvrdio da Transparency International razmatra mogućnost obraćanja nadležnoj komisiji.
“Naš tim razmatra podnošenje prijave Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa. Vidjet ćemo. Ne mogu u ovom trenutku ništa konkretno govoriti, ali svakako se ograničenja iz Zakona o sprečavanju sukoba interesa, i u starom i u sadašnjem zakonu, odnose i na članove porodice”, kazao je Traljić za N1.
“Sve što ne možete vi, ne mogu ni članovi vaše porodice”
Objašnjavajući zbog čega je pitanje porodičnih veza javnih funkcionera važno u kontekstu sprečavanja sukoba interesa, Traljić je podsjetio na ranije slučajeve kojima se bavila njegova organizacija.
Kao primjer naveo je prijavu protiv Milorada Dodika iz perioda kada je obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH, a koja se odnosila na poslovanje firmi u vlasništvu članova njegove porodice s državom.
“Ako se sjećate, mi smo prije nekoliko godina prijavili Milorada Dodika, kada je bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, jer su firme u vlasništvu članova njegove porodice poslovale s državom”, podsjetio je.
Prema njegovim riječima, zakonska ograničenja ne odnose se isključivo na nosioce javnih funkcija.
“Sva ograničenja koja imate kao funkcioner, da ne možete obavljati više funkcija, da ne možete imati firmu koja posluje s državom ili biti na čelu udruženja koje se finansira iz budžeta, odnose se i na članove vaše porodice. Sve što ne možete vi, ne mogu ni članovi vaše porodice”, rekao je Traljić.
Ipak, naglasio je da TI BiH još provjerava okolnosti konkretnog slučaja.
“Ukoliko je ova informacija tačna, vidjet ćemo. Ali zakon je takav”, dodao je.
Važno je naglasiti da Transparency International zasad nije potvrdio da je imenovanjem Tea Rogića prekršen zakon niti da je prijava već podnesena. Riječ je o slučaju koji organizacija razmatra, a eventualno postojanje sukoba interesa trebale bi utvrditi nadležne institucije.
TI BiH traži objavljivanje podataka s izbornih tehnologija
Tokom gostovanja Traljić je govorio i o odnosu Centralne izborne komisije prema zahtjevima za objavljivanje podataka prikupljenih korištenjem novih izbornih tehnologija.
Transparency International BiH i Koalicija “Pod lupom” ranije su upozorili da CIK nije objavio tražene podatke sa skenera glasačkih listića i uređaja za biometrijsku identifikaciju birača.
Traljić tvrdi da bi njihova analiza omogućila provjeru mogućih nepravilnosti na biračkim mjestima.
“Mi u ovom trenutku ne možemo ništa sa sigurnošću reći. Možemo govoriti samo o onome na šta sumnjamo, a to je da postoje određene indicije na osnovu statističkih podataka. Naravno, sve to zahtijeva daljnju provjeru”, istakao je.
Prema njegovim riječima, TI BiH je identificirao oko 500 biračkih mjesta na kojima postoje određeni statistički pokazatelji mogućih nepravilnosti.
Među njima su neuobičajeno visoka izlaznost, izrazito visok udio glasova za jednog kandidata i veliki broj nevažećih listića.
“Mi smo identificirali oko 500 biračkih mjesta koja imaju određene indikatore da je moguće da je bilo manipulacija. Ili imaju izlaznost dvostruko veću od prosječne, negdje više od 80 posto, dok je prosječna bila oko 40 posto, ili imaju više od 80 posto glasova za jednog kandidata, ili imaju više od 15 posto nevažećih listića”, objasnio je.
Naglasio je da takvi podaci sami po sebi ne predstavljaju dokaz izborne krađe, ali mogu biti razlog za dodatnu provjeru.
“Ako se podaci budu skrivali, zašto smo uvodili izborne tehnologije?”
Traljić je kritikovao obrazloženje prema kojem bi objavljivanje podataka moglo izazvati pogrešna tumačenja u javnosti.
“Niko nema ekskluzivno pravo da neke podatke tumači ili ne tumači. Oni, naravno, trebaju dati kontekst i svoje objašnjenje svih podataka, ali svakako i mediji, javnost i analitičari imaju pravo analizirati te podatke i vidjeti šta se događalo”, poručio je.
Upozorio je da bi uskraćivanje podataka moglo dodatno narušiti povjerenje građana u izborni proces.
“Ukoliko se ovi podaci budu skrivali, postavlja se pitanje zbog čega smo uopće uvodili izborne tehnologije. Povjerenje građana i cjelokupne javnosti gradi se transparentnošću, odnosno otvaranjem podataka”, kazao je.
O političkim prelascima: “Ako je neko primio novac, to je kažnjivo”
Govoreći o postizbornim promjenama političkih stranaka, posebno u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Traljić je ocijenio da je napuštanje stranke prvenstveno pitanje političke odgovornosti.
Ipak, naglasio je da se situacija mijenja ukoliko je prelazak povezan s primanjem novca.
“Ne možete nijednom poslaniku zabraniti da glasa onako kako smatra da treba ili da napusti stranku. Naravno, ukoliko je neko primio novac da to uradi, to je i sada kažnjivo, ali je teško dokazati”, rekao je.
Podsjetio je na aferu kupovine poslanika iz 2014. godine, ocijenivši da su se tada institucije više bavile utvrđivanjem ko je snimio sporni razgovor nego ispitivanjem navoda o kupovini poslanika.
“Nije se istraživalo je li neko primio novac. Ukoliko je neko primio novac, naravno da to treba dokazati. A to jedino mogu dokazati institucije, policija i tužilaštvo, jer samo oni imaju sve potrebne resurse”, naglasio je.
Skeptičan prema evropskim reformama
Na kraju razgovora Traljić se osvrnuo i na zastoj Bosne i Hercegovine na evropskom putu, posebno kada je riječ o reformama pravosuđa i zakonima koji bi trebali unaprijediti borbu protiv korupcije.
Ocijenio je da politički akteri nemaju stvarnu spremnost odreći se mehanizama moći kojima raspolažu.
“Mislim da niko neće sjeći granu na kojoj sjedi i niko neće sam ispustiti poluge moći kojima raspolaže”, rekao je.
Kritikovao je i praksu usvajanja zakonskih rješenja koja se predstavljaju kao evropski napredak, a koja, prema njegovoj ocjeni, ne donose suštinske promjene.
“Ukoliko će pristup i dalje biti takav, mislim da je bolje da ne diraju ništa u postojećim zakonima nego da obesmišljavaju proces usvajanjem zakona koji su gori od postojećih”, poručio je.
Zaključio je da ne očekuje značajniji napredak u naredne četiri godine ukoliko o reformskim procesima budu odlučivali isti politički akteri.
