Foto: Pexels
Izvještaj o globalnom rodnom jazu za 2026. godinu, koje je Svjetski ekonomski forum (WEF – World Economic Forum) objavio u srijedu, pokazuje da je rodna ravnopravnost u svijetu bliža nego ikad prije – 69,2 posto. Međutim, ova neprofitna organizacija sa sjedištem u Ženevi upozorila je na to da bi do potpune ravnopravnosti još moglo biti potrebno 120 godina te da dosad ostvareni napredak ostaje „krhak“.
Piše: Nik Martin
Izvještaj, koji je analiziralo rodnu ravnopravnost u području učestvovanja na tržištu rada, obrazovanja, zdravstva i politike u 145 ekonomija, pokazalo je da žene sada zauzimaju visoke rukovodeće položaje u državnoj upravi i ekonomiji u mjeri koja je na globalnom nivou bila rijetka od kada je indeks uveden 2006. godine.
Ipak, dok je zastupljenost žena na najvišim političkim položajima rasla od objave prvog izvještaja, u posljednjoj deceniji taj se trend preokrenuo. Postotak zemalja na čijem su čelu žene dosegnuo je vrhunac 2022. godine, a sada se vratio na nivo iz 2016. godine.
Izvršna direktorica WEF-a Saadia Zahidi upozorila je na to da, iako je ravnopravnost temelj ekonomskog rasta i konkurentnosti, ona „nije neizbježna“.
„Kako bi se napredak ubrzao, vlade i poslodavci moraju učiti iz politika koje daju rezultate i brže ih primjenjivati. Novo gospodarstvo zahtijeva novi pristup talentima“, rekla je Zahidi u priopćenju objavljenom uz izvješće.
Žene i dalje nedovoljno zastupljene na najvišim položajima moći
WEF je utvrdio da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na položajima s najvećim ekonomskim i političkim uticajem. I dalje zauzimaju manje od petine položaja glavnih izvršnih direktora, odnosno direktorica (CEO), dok se samo jedan od deset ministarskih položaja koje obavljaju žene smatra položajem s velikim uticajem.
Iako je broj ministarskih položaja koje obavljaju žene od 2008. godine porastao za 26 posto, tada se samo jedan od deset smatrao uticajnim – udio za koji WEF u izvještaju navodi da je „gotovo nepromijenjen i danas“.
Uprkos tome što je u razvoj umjetne inteligencije (AI) na globalnom nivou uloženo gotovo 866 milijardi eura, izvještaj je također pokazalo da su manje od jedne petine inženjerki umjetne inteligencije žene te da su žene nedovoljno zastupljene na svim nivoima u firmama koje se bave umjetnom inteligencijom.
Island je 17. godinu zaredom na prvom mjestu ljestvice, sa zatvorenih 93 posto rodnog jaza, a slijede njegovi nordijski susjedi Finska i Norveška. Te su tri zemlje, zajedno sa Švedskom, svake godine od 2006. bile među prvih 10.
Namibija je na četvrtom mjestu u svijetu, ispred Njemačke (9.), Ujedinjenog Kraljevstva (5.) i Australije (8.).
SAD pao na ljestvici rodnog jaza
Sjedinjene Američke Države pale su za pet mjesta na ljestvici i sada zauzimaju 47. mjesto, uz zatvorenih 74,9 posto rodnog jaza. Ta zemlja je, međutim, drugu godinu zaredom ostvarila potpunu ravnopravnost u obrazovanju te je u tom području na prvom mjestu u svijetu.
U Sjedinjenim Američkim Državama žene već dugo dostižu muškarce u stručnim i tehničkim zanimanjima, ali je ravnopravnost na višim rukovodećim položajima od 2006. pala za gotovo 11 postotnih bodova, izračunao je WEF.
Rezultat u području politike pao je za 4,1 bod u odnosu na prošlu godinu nakon što je udio žena među ministrima pao s dvije trećine na polovinu na polju ravnopravnosti. Pad se podudarao sa smanjenjem udjela žena koje obnašaju dužnost tajnica u kabinetu tokom druge administracije predsjednika Donalda Trumpa.
WEF je pokazatelja koji se odnosi na šefa države u SAD-u zadržao na nuli jer to najveća svjetska ekonomija nikada nije ni imala predsjednicu.
Odmah iza SAD-a, na 48. mjestu se nalazi Hrvatska što je poboljšanje za 16 mjesta u usporedbi s prošlom godinom.
Indija stagnira, dok Kina napreduje
Indija, najmnogoljudnija zemlja na svijetu, i dalje je na 131. mjestu ljestvice, uz zatvorenih 64,5 posto rodnog jaza. U izvještaju se navodi da ukupni napredak Indije iznosi 4,3 postotna boda od 2006. godine, što autori uglavnom pripisuju obrazovnim postignućima. Učestvovanje žena na tržištu rada gotovo se nije promijenilo tokom posljednjih 20 godina, istaknuo je WEF.
Indijski rezultat na području ekonomske ravnopravnosti znatno je oscilirao od objave prvog izvještaja. Ravnopravnost među stručnim i tehničkim radnicima gotovo se udvostručila od 2006. godine i sada iznosi 49,9 posto. Na polju zakonodavstva, visokih dužnosničkih i rukovoditeljskih funkcija, međutim, i dalje iznosi samo 13,1 posto.
U parlamentu je Indija zatvorila 16,1 posto rodnog jaza, što je sedam bodova više nego 2006. godine, dok se udio žena u vladi dugogodišnjeg premijera Narendre Modija u posljednje vrijeme smanjio, pa je ravnopravnost pala na 5,9 posto, nakon vrhunca od 30 posto 2019. godine.
Kina je, s druge strane, napredovala za sedam mjesta i sada je na 96. mjestu, uz zatvorenih 69,9 posto rodnog jaza. Ekonomska ravnopravnost njezin je najjači stup, s 72,3 posto, ali se stanje u politici u posljednjih 20 godina gotovo nije promijenilo, a žene i dalje čine tek dio ministarskog kadra.
Veliki skokovi Namibije, Kenije i Gane
S dosegnutih 84,5 posto ravnopravnosti u najnovijem izvještaju, Namibija prednjači u subsaharskoj Africite je napredovala za četiri mjesta i sada je na četvrtom mjestu ljestvice. Namibija je već dugo dobro zastupljena ženama na političkoj sceni. Prošle godine Netumbo Nandi-Ndaitwah postala je njezina prva predsjednica. Zemlja također ima potpredsjednicu, a i predsjednica parlamenta je žena.
Među zemljama koje su najviše napredovale na ljestvici za 2026. bile su i druge afričke zemlje: Kenija je u godinu dana napredovala za 33 mjesta, na 65., Gana za 32 mjesta, na 56., a Angola za 30 mjesta, na 87.
Međutim, Afrika pokazuje najveći raspon rezultata za žene, utvrdio je izvještaj, pri čemu je Čad zabilježio najniži rezultat, sa zatvorenih 57,8 posto rodnog jaza.
Među ostalim zemljama koje su u izvještaju za 2026. najviše napredovale su Gvatemala, koja je napredovala za 31 mjesto i sada je na 50., te Češka, koja je napredovala za 25 mjesta i sada je na 77.
WEF je također izdvojio zemlje koje su od 2006. godine ostvarile najveći napredak u smanjivanju rodnih jazova, a to su Bolivija, Čile, Ekvador, Francuska, Gvatemala, Island, Meksiko, Namibija i Nepal.
