Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Za vrane je dobro poznato da su inteligentne ptice. One su vješte u rješavanju zagonetki, društvene su, a prema jednoj novoj studiji, veoma su oprezne prema nepoznatom. Ipak, nisu sve vrane podjednako sumnjičave.
Istraživači su u časopisu “Behavioural Ecology” objavili novu studiju u kojoj su ispitali kako iskustvo oblikuje ponašanje gradskih i seoskih vrana.
Poznato je da vrane pokazuju neofobiju – strah od nepoznatih ili novih iskustava. To je pojava koju doživljava većina životinja, uključujući i ljude. Međutim, istraživanje je pokazalo da se vrane u gradskim i seoskim sredinama sa tim suočavaju na različite načine.
Istraživači su proučavali reakcije gradskih vrana na ljudski pogled, posmatrajući 10 porodica. Isto su učinili i sa 10 porodica u ruralnom dijelu SAD. I jednima i drugima davali su njihovu omiljenu hranu – kikiriki u ljusci.
Kada su se vrane navikle na ovu interakciju, istraživači su pored hrane počeli da postavljaju i nepoznate predmete: kamen, klip kukuruza, kutiju za hranu za ponijeti i drveno postolje za lampu.
Kod obe grupe vrana, poznati predmeti izazivali su sasvim malo oklijevanja. Za gradske vrane to je bila kutija za hranu za ponijeti, a za seoske – klip kukuruza. Međutim, kada su im predmeti zamjenjeni, ptice su postale znatno opreznije: gradske vrane su pokazivale nesigurnost pred kukuruzom, a seoske pred kutijom za hranu.
„Željeli smo da pokažemo da će odbojnost opadati srazmjerno iskustvu za koje smo pretpostavili da ga vrane već imaju sa tim predmetima”, objasnio je Dejv Koluči, glavni autor studije i biolog na Univerzitetu Bingamton.
Vrane u gradskim sredinama pokazivale su veću neofobiju od onih koje su živele na selu. Ovo je bilo u suprotnosti sa prethodnim istraživanjima, koja su ukazivala na to da se gradske vrane rjeđe plaše.
„Ovo su društvene životinje; one borave u grupi i motre jedna na drugu”, rekla je En Klark, koautorka studije i vanredna profesorka bioloških nauka na Univerzitetu Bingamton, govoreći o gradskim vranama. „U sredini koja nudi mnoštvo novih prilika, javljaju se i nove opasnosti, pa je dobro zadržati određeni stepen opreza u pogledu toga koliko je situacija zapravo bezbjedna.”
Istraživanje je pokazalo da, iako se seoske vrane možda manje plaše kada se susretnu s nepoznatim predmetima, one generalno pokazuju veći strah od ljudi. Štaviše, gradske vrane obraćaju pažnju na to kuda je usmjeren ljudski pogled. Ako ih čovjek ne gleda direktno, one rijetko odlijeću.
S druge strane, mnogo je vjerovatnije da će seoske vrane odletjeti i udaljiti se kada ih čovjek pogleda.
„To se može posmatrati kao jednostavna strategija zaštite od predatora u ruralnim sredinama. Ne treba rizikovati, niti zastajati radi procjene situacije – najvažnije je biti bezbjedan”, rekao je Klark. „S druge strane, u gradskim sredinama, kada biste bježali pred svakim čovjekom, nikada ne biste ni sletjeli na tlo. To je još jedan dokaz da gradske vrane obraćaju pažnju na korisne informacije o opasnostima, uključujući i ponašanje pojedinačnih ljudi!”
