Foto: Winel Sutanto/ Unsplash
Decenijama se smatralo da normalna tjelesna temperatura čovjeka iznosi 37 stepeni Celzijusa. Međutim, novija naučna istraživanja pokazuju da se prosječna tjelesna temperatura ljudi tokom posljednjih 150 godina smanjila i da bi danas mogla biti bliža 36,4 stepena.
Naučnici pokušavaju da objasne zbog čega smo postali „hladniji“, a među mogućim razlozima navode bolje zdravstvene i životne uslove, manje infekcija i promjene u načinu života, piše N1.hr, pozivajući se na BBC.
Još šezdesetih godina 19. vijeka njemački ljekar Karl Vunderlih (Carl Wunderlich) sproveo je opsežno istraživanje tokom kojeg je prikupio više od milion mjerenja tjelesne temperature kod 25.000 pacijenata.
Na osnovu tih podataka zaključio je da prosječna tjelesna temperatura zdrave odrasle osobe iznosi 37 stepeni Celzijusa. Ta vrijednost postala je opšteprihvaćeno medicinsko mjerilo koje se koristi već generacijama.
Međutim, istraživanja sprovedena posljednjih decenija pokazuju da je prosječna tjelesna temperatura danas nešto niža.
Ljudi su danas hladniji nego prije 150 godina
Tim naučnika sa Univerziteta Stanford analizirao je podatke gotovo 190.000 Amerikanaca, prikupljene u periodu od 1862. do 2017. godine.
Istraživači su utvrdili da je prosječna tjelesna temperatura američkih muškaraca danas oko 0,59 stepeni niža nego u 19. vijeku.
„Čini se da je nova normalna vrijednost za odrasle bliža 36,39 stepeni“, navodi Džuli Parsonet (Julie Parsonnet), ljekarka i istraživačica sa Stanforda.
Ovi rezultati ukazuju na to da se prosječna tjelesna temperatura ljudi postepeno mijenjala, ali naučnici još pokušavaju da utvrde sve uzroke te promjene.
Zašto nam je tjelesna temperatura niža?
Jedno od mogućih objašnjenja jeste poboljšanje opšteg zdravstvenog stanja stanovništva.
Njihov imunološki sistem morao je neprestano da troši energiju kako bi se borio protiv infekcija, što je povećavalo proizvodnju toplote u organizmu.
Parsonet objašnjava da imuni sistem tokom borbe protiv bolesti troši kalorije, odnosno energiju koja se dijelom oslobađa u obliku toplote.
Na smanjenje prosječne tjelesne temperature mogli su da utiču i bolji higijenski uslovi, vakcinacija, kao i savremeni sistemi grijanja i klimatizacije.
Slična promjena zabilježena i u Amazoniji
Zanimljivo je da smanjenje prosječne tjelesne temperature nije zabilježeno samo među stanovnicima razvijenih zemalja.
Sličan trend naučnici su uočili i među pripadnicima naroda Cimane (Tsimane), koji žive u amazonskoj prašumi.
Njihova prosječna tjelesna temperatura smanjila se sa približno 37 stepeni početkom dvijehiljaditih na oko 36,5 stepeni 2018. godine.
Ovaj podatak dodatno je podstakao istraživače da proučavaju moguće uzroke promjena tjelesne temperature tokom vremena.
Da li su stari toplomjeri pokazivali pogrešne vrijednosti?
Ipak, nisu svi naučnici uvjereni da je smanjenje prosječne tjelesne temperature isključivo posljedica promjena u ljudskom organizmu.
Filip Makovijak (Philip Mackowiak) sa Univerziteta Merilend proučavao je jedan od toplomjera koje je koristio Vunderlih i primjetio da je pokazivao približno dva stepena višu temperaturu od savremenih uređaja.
Pored toga, Vunderlih je temperaturu mjerio ispod pazuha, dok se danas ona često mjeri u ustima, što dodatno otežava poređenje istorijskih i savremenih rezultata.
Međutim, istraživači sa Stanforda smatraju da razlike u instrumentima i metodama mjerenja ne mogu u potpunosti da objasne uočeni pad.
Analizirajući podatke iz različitih vremenskih perioda, ustanovili su da su osobe rođene ranije zaista imale višu prosječnu tjelesnu temperaturu.
Da li je 37 stepeni i dalje normalna temperatura?
Stručnjaci naglašavaju da normalna tjelesna temperatura nije ista kod svih ljudi.
Ona zavisi od godina, pola, tjelesne građe, doba dana i drugih individualnih faktora.
Starije osobe uglavnom imaju nešto nižu tjelesnu temperaturu, dok je kod žena ona u prosjeku nešto viša nego kod muškaraca.
Temperatura se mijenja i tokom dana – najniža je obično rano ujutru, a najviša kasno poslijepodne.
Zbog toga ljekari upozoravaju da vrijednost od 37 stepeni ne treba posmatrati kao strogu granicu između normalne i povišene temperature.
Biološki antropolog Adrijan Jegi (Adrian Jaeggi) objašnjava da takve granice ne predstavljaju oštre prelaze i da između temperature od 36,99 i 37,01 stepen praktično nema značajne razlike.
Ipak, izrazito niska ili visoka tjelesna temperatura može ukazivati na ozbiljan zdravstveni problem.
Kod odraslih osoba temperatura ispod 35 stepeni ili iznad 40 stepeni zahteva posebnu pažnju i hitnu medicinsku procjenu.
Naučnici zato poručuju da je važno razumjeti kako se tjelesna temperatura razlikuje među pojedincima, ali i kako se njena prosječna vrijednost mijenjala tokom istorije.
Iako je 37 stepeni i dalje korisna orijentaciona vrijednost, savremena istraživanja pokazuju da ljudsko tijelo možda nije baš onoliko toplo koliko smo decenijama vjerovali.