Foto: Impuls
U okviru “Dana Neretve”, u organizaciji Centra za životnu sredinu (CZZS) iz Banjaluke i partnerskih organizacija, u petak u Ulogu je prikazan dokumentarni film “Pusti rijeku neka teče”.
Film prati Neretvu od izvora do ušća u deltu, predstavljajući njene prirodne ljepote, ljude koji žive uz rijeku, ali i prijetnje sa kojima se ovo područje suočava. Istovremeno, ukazuje i na potencijale koje Neretva ima za razvoj lokalnih zajednica.
Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kaže da je cilj aktivnosti organizovanih u okviru Dana Neretve da se lokalna zajednica, prijatelji i saradnici okupe oko pitanja zaštite ove značajne rijeke i njenog sliva.
„Imamo jedan društveni događaj gdje želimo animirati kako lokalnu zajednicu, tako i prijatelje i saradnike na rijeci Neretvi. U sklopu događaja Dani Neretve posjetićemo buduće zaštićeno područje i prikazati film o ovoj rijeci. Cilj nam je da skrenemo pažnju na ovakav prostor, kao što je Ulog, ali generalno i na druge lokacije u slivu Neretve“, istakao je Topić.
Film je urađen u saradnji sa partnerima iz Hrvatske i Švajcarske.
Govoreći o stanju Neretve, Topić upozorava da je riječ o jednoj od najugroženijih rijeka u Evropi.
„Neretva je ono što mi jako često uočavamo kada sagledamo sve projekte malih i velikih hidroelektrana, industrijsko zagađenje i klimatsku krizu koja je evidentna kroz suše i promjene u proticajima. Ona je zasigurno jedna od najugroženijih rijeka u Evropi, ne samo u Bosni i Hercegovini“, rekao je.
Prema podacima na koje se poziva Centar za životnu sredinu, na pritokama Neretve evidentirano je ukupno 96 hidroenergetskih projekata na cijelom slivu.
Ipak, dio projekata je zaustavljen, dok se za neke druge očekuje da će biti obustavljeni. Istovremeno, određeni broj hidroelektrana već je izgrađen.
„Velika koncentracija projekata čini Neretvu jako ugroženom. S druge strane, njen biodiverzitet i jedinstvenost su ogromni. To je jedina naša rijeka čiji sliv završava u Sredozemnom moru, odnosno Jadranskom moru, i koja je stanište brojnim endemskim vrstama, a posebno pastrmkama“, istakao je Topić.
Četiri autohtone vrste pastrmke
Posebna vrijednost Neretve ogleda se u njenom ribljem svijetu. Neretva ima čak četiri autohtone vrste pastrmke.
„Najbolje poređenje jeste da su mnoge zemlje u Evropi srećne kada imaju samo jednu vrstu pastrmke, a mi u Neretvi imamo četiri vrste autohtone pastrmke. To je velika razlika“, kaže Topić.
Zbog toga, smatra, zaštita Neretve nije samo pitanje očuvanja prirode već i pitanje očuvanja potencijala za razvoj lokalnih zajednica.
„Mi iz civilnog sektora često završavamo posao institucija. Na primjer, za Gornju Neretvu studija zaštite je već završena, sve je kompletirano i čeka samo potpis i proglašenje od nadležnih institucija. Taj proces traje već četiri godine“, upozorio je.
Prema njegovim riječima, institucije bi trebalo da prepoznaju i podrže višegodišnji rad organizacija civilnog društva i njihovih partnera.
„Organizacije civilnog društva, sa svim našim partnerima, došle su do toga da nam treba samo potpis“, rekao je Topić.
Druga važna stvar, dodaje, jeste da institucije moraju više slušati lokalne zajednice koje najbolje poznaju potencijale prostora u kojem žive.
Impuls