Foto: CZZS
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke podnio je zahtjev za vanredni inspekcijski nadzor na Prijevoru, podnožju planine Maglić, unutar Nacionalnog parka Sutjeska, gdje se trenutno izvode neidentifikovani građevinski radovi u vidu probijanja pristupnog puta i izgradnje temelja građevinskog objekta.
Lokalno stanovništvo i posjetioci su alarmirali javnost nakon što su svjedočili probijanju puta i radovima za koje se zabrinuto pitaju imaju li dozvole, da li su primjereni tom prostoru i da li su u skladu sa planovima za upravljanje i razvoj nacionalnog parka. Područje gdje se trenutno izvode radovi se nalazi iznad prašume Perućica, koja unutar zaštićenog područja uživa najviši nivo zaštite i predstavlja jedan od rijetkih prašumskih rezervata ove vrste u Evropi.
„U smislu netaknute prirode i značaja, ovo područje je bez premca u našoj državi, i šire. Sutjeska je najvrijednije prirodno područje kojim se s razlogom ponosimo, te mora, bez ikakvih dilema i izuzetaka, biti u samom vrhu prioriteta ne samo sektora zaštite prirode, nego čitave države. Radovi za koje postoji pretpostavka da mogu da ugroze ovo područje moraju biti preispitani“, istakla je Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja.
Početkom ove sedmice Centar za životnu sredinu je poslao i žalbu za ćutanje administracije, a nakon što je prošao zakonski rok da nadležno ministarstvo odgovori na zahtjev za pristup informacijama koji je poslan 7. jula, a kasnije i urgenciju na isti, kojim su iz ove organizacije tražili ugovor koji je potpisan sa firmom „Agens“, navodnim nalogodavcem radova.
Podsjećamo, u periodu 2013 – 2016. godine, Centar za životnu sredinu je vodio kampanju „Bitka za Sutjesku“ kao reakciju na planove za izgradnju malih hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka, u Nacionalnom parku Sutjeska.
“U odbranu Sutjeske tada su ustali stručnjaci iz oblasti prirodnih nauka, te veliki broj udruženja građana i lokalnog stanovništva, sa kojima smo zajedno argumentovano ukazali na negativan uticaj koje bi planirane hidroelektrane imale na najvažnije prirodno područje u našoj državi. Glavno pitanje koje smo tada imali, imamo i sada – kako da se ophodimo prema drugim područjima koja uopšte nisu ni zaštićena, kada ni područje pod najvišom zaštitom suštinski ne čuvamo?”, dodala je Nataša Crnković.
Centar za životnu sredinu nastaviće pratiti ovaj slučaj sa posebnom pažnjom, a ujedno apeluju na institucije i stručnjake iz oblasti zaštite prirode da se uključe i isprate dešavanja vezana za građevinske radove u našem najvećem nacionalnom parku.