 i na BiH){kind=link}
Foto: Freepik
Prošlo je više od devet mjeseci otkako je Evropska unija počela s primjenom Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM) i na Bosnu i Hercegovinu. Kroz ovu regulativu našim izvoznicima se oporezuju proizvodi u čijoj se proizvodnji emituje CO2. Iako su bosanskohercegovačke vlasti bile upoznate s nadolazećim posljedicama CBAM sistema i prije njegovog uvođenja, ni do danas se ništa konkretno nije uradilo.
Piše: Rijad Cerić
CBAM je alat koji je osmišljen s ciljem sprečavanja „curenja ugljika“ oporezivanjem proizvođača čelika, aluminija, cementa, vještačkih đubriva, električne energije i sl. To znači da su svi izvoznici navedenih proizvoda u Evropsku uniju dužni mjeriti, dokumentovati i prijavljivati količinu emitovanog ugljičnog dioksida tokom proizvodnje materijala. Samim tim, CBAM nema samo ekološki nego i ekonomski karakter jer se njim nulira prednost koju su do sada imale kompanije van granica Evropske unije koje do sada nisu morale plaćati visoku taksu za zagađivanje kroz evropski sistem trgovine emisijama (ETS).
Brisel je ovaj korak predstavio kao poziv za ubrzavanje zelene tranzicije i dekarbonizacije, što je stvorilo ekonomsku barijeru za države van Evropske unije kojima je ovaj prostor glavno tržište. Izvoznici u Bosni i Hercegovini su u ogromnom postotku orijentisani na teritoriju Evropske unije, čime je pogođena i ekonomija naše zemlje, što će se na kraju najviše odraziti na krajnje potrošače. Bez konkretnih koraka na ovom polju teško je govoriti o bilo kakvom procesu zelene tranzicije i dekarbonizacije.
Neophodnost domaćeg ETS sistema i berze električne energije
Spas za domaće izvoznike je izrada domaćeg i funkcionalnog ETS (Emissions Trading System) sistema. Kratko rečeno, ako Bosna i Hercegovina uvede ETS koji bi priznala Evropska unija, domaćim izvoznicima bi se taj iznos odbijao od obaveze koju su inače dužni platiti na granici s Evropskom unijom kroz sistem CBAM-a.
Iako je prije uvođenja CBAM mehanizma na snazi bila prijelazna faza koja je trajala od 2023. do 2025. godine, tokom koje je predviđena postepena prilagodba na CBAM mehanizam, domaće vlasti nisu iskoristile taj period. Razlog za izostanak reakcije ponovo leži u sporim političkim procesima i nepostojanju jedinstvene politike, što se najviše vidi u izostanku ključnih reformi o ovom pitanju. Zbog sporih političkih procesa, podijeljenih nadležnosti i izostanka ključnih reformi, zemlja je u punu primjenu CBAM-a ušla bez mehanizama koji bi ublažili njegove posljedice za domaće izvoznike.
Portal Tačno.net je u svome dopisu Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH između ostalih postavio i pitanje o samoj odgovornosti za neiskorištavanje procesa prilagodbe na CBAM mehanizam. Također smo htjeli saznati i koliko je kompanija iz Bosne i Hercegovine trenutno direktno ili indirektno pogođeno CBAM-om i kolika je vrijednost njihovog godišnjeg izvoza na tržište Evropske unije?
Odgovor na ova i druga pitanja do dana objavljivanja ovog teksta nismo dobili.
Ipak, kako trenutno stoje stvari ne postoji mogućnost da se ETS sistem uspostavi tako lako u skorije vrijeme.
„Mislim da tehnički, uz sve političke pretpostavke koje nemamo, ne možemo uvesti efikasan funkcionalni sistem ETS u sljedeće tri godine, i to u najboljem slučaju. To je finansijski instrument. To je kao da napravite centralnu banku ili berzu i plus što mi ovdje imamo politički faktor“, ističe Mirza Kušljugić, doktor elektrotehničkih nauka.
Sumnje u uvođenje ETS sistema, kao i u cijeli proces dekarbonizacije u Bosni i Hercegovini, predstavljene su i u analizi „Haotična i lažna dekarbonizacija elektroenergetskih sektora na Zapadnom Balkanu“, u čijem je pisanju učestvovalo više od stotinu stručnjaka iz zemalja bivše Jugoslavije.
Mirza Kušljagić – Foto: Printscreen YT/Nomad
Kako je navedeno, dekarbonizacija se uglavnom pokazala kao formalna a ne stvarna iz više razloga. Neki od njih se primjećuju u netransparentnom mehanizmu „odozgo prema dolje“, kojim se izostavlja šira podrška javnosti u procesima energetske tranzicije, te da vlade Zapadnog Balkana dijele mišljenje da će elektroprivrede biti predvodnici provedbe procesa energetske tranzicije. U tom dokumentu dalje je navedeno da primjena CBAM mehanizma neće doprinijeti ubrzanju dekarbonizacije na Balkanu, kao i da nisu osigurani osnovni preduslovi za takvo nešto. To su samo neki od razloga navedenih u spomenutoj analizi.
Društveni problemi koje sa sobom nosi sistem CBAM-a samo su produžena ruka politika koje su i prije uvođenja tog sistema bile svjesne posljedica po društvo i ekonomiju ako se ne posvetimo ovom pitanju. Uprkos tome, ETS sistem je ostao samo slovo na papiru.
„ETS sistem je itekako potreban, i to su vlasti u Bosni i Hercegovini prije nekoliko godina znale. To je jedan od preduslova da bi se izbjegao mehanizam za prekogranično obračunavanje ugljika (CBAM) i uprkos upozorenjima kako Sekretarijata Energetske zajednice tako i Evropske unije da će neuvođenjem adekvatnog emisionog trading sistema Bosna i Hercegovina morati plaćati tzv. karbonske takse manje-više ništa se nije uradilo“, objašnjava Almir Muhamedbegović, ekspert za energetiku.
Uvođenje domaće berze električne energije je, kako navode iz Elektroprivrede BiH, jednako bitno kao i uvođenje ETS sistema.
„Jedan od načina na koji Bosna i Hercegovina može umanjiti potencijalne negativne posljedice CBAM-a (ispunjenjem uslova za izuzeće iz primjene CBAM-a) jest uspostava bosanskohercegovačke berze električne energije“, saopćeno je iz Elektroprivrede BiH.
U dopisu za naš portal dalje je navedeno da bi bosanskohercegovačka berza omogućila implementaciju market couplinga, što bi dovelo do odgađanja primjene CBAM-a za električnu energiju.
„Market coupling predstavlja proces povezivanja nacionalnih tržišta električne energije, omogućavajući interoperabilnost i zajedničko formiranje cijena u cijeloj regiji. Ako Bosna i Hercegovina uspije uspostaviti berzu i integrisati se u evropski energetski sistem, to će omogućiti market coupling s drugim evropskim tržištima. Prema regulativi CBAM-a, zemlje koje su uključene u market coupling mogu imati odgođenu primjenu CBAM mehanizma za električnu energiju.“
Elektroprivreda
Pored ETS sistema i domaće berze električne energije, neophodno je napraviti sistem za praćenje i mjerenje emisija CO2, što predstavlja dodatnu glavobolju za našu privredu.
MRV sistem: Praćenje, izvještavanje i provjeravanje
Dekarbonizacija u Bosni i Hercegovini u kontekstu CBAM-a dodatno se komplikuje kada se u cijelu priču uvede prijeko potrebni MRV sistem (Monitoring, Reporting, and Verification). Svrha MRV-a jeste prikupljanje i analiziranje emisija stakleničkih plinova. Bez jasno preciziranih i međunarodno priznatih podataka o emitovanju CO2, uvođenje ETS sistema ostaje samo nedosanjani san.
„Za bilo kakvo bavljenje emisijama preduslov je MRV. Nečim što ne mjerite, time ne možete ni upravljati. To je prva stvar koju je možda moguće napraviti od jedne do pet godina“, kaže Mirza Kušljugić.
Da bi se prije svega izgradio MRV i ETS sistem i poslije uskladio jedan s drugim, potrebna je politička kohezija i saglasnost u donošenju odluka na svim nivoima vlasti. U proteklih 30 godina pitanja poput ovog uvijek su bila poligon za blokade i političko razilaženje uprkos tome što je tema o kojoj je riječ sama po sebi društveni interes.
Ko najviše trpi u ovakvom procesu dekarbonizacije?
Prema trenutnim procjenama elektroenergetski sektor je doživio najveći udar od početka godine do danas. Prate ga metaloprerađivačka, aluminijska, cementna i hemijska industrija, ali je bitno naglasiti da CBAM ovdje postaje više od izvoznog problema. Šira slika ovog utjecaja ne vidi se u direktnom plaćanju CBAM troška, nego u lančanom efektu koji on sa sobom nosi.
Ako pojednostavimo, proizvodnja električne energije putem uglja stvara skuplju industrijsku proizvodnju zbog visokog udjela ugljičnog otiska, čime se slabi konkurentnost na tržištu Evropske unije. Bosanskohercegovački izvozni proizvod ima veće ugrađene emisije CO2 i samim tim nosi veći CBAM trošak, što je dovoljan razlog da se kupac okrene ka jeftinijoj opciji. Naš izvoznik u tom slučaju može spustiti cijenu proizvoda, s tim da sam plati dio CBAM troška. Ostala rješenja uključuju traženje novog tržišta, što je za domaće izvoznike itekako teško, dok treća opcija znači ulaganje u dekarbonizaciju, što je na duge staze najbolja odluka, ali kratkoročno zahtijeva ogromna ulaganja.
Iz tog razloga elektroenergetika je centralna tačka problema čak i za kompanije koje nisu direktno obuhvaćene sistemom CBAM-a.
„Vlast je pokazala bahatost, neznanje i nespremnost da radi svoj posao, i sad u ovom momentu ispaštaju prvo industrijski proizvođači koji intenzivno troše električnu energiju, nekoliko tih oblasti, čelik, aluminij, gnojiva i cement. Ali proizvođači električne energije iz Bosne i Hercegovine sada imaju užasno opterećenje jer se od 1. januara 2026. CBAM naplaćuje u punom iznosu. To je strašno, sve su znali i ništa nisu uradili“, objašnjava Almir Muhamedbegović.
Almir Muhamedbegović – Foto: Nomad.ba
Problem za cijelo društvo
Ovo nije problem samo bosanskohercegovačkih firmi jer kroz CBAM se dobija i skuplji domaći proizvod kao rezultat domino-efekta poskupljenja. Lančana reakcija se odvija u smjeru smanjenja proizvodnje, što vodi ka manjem prihodu kompanija i samim tim manjem udjelu investicija, čime se stvara pritisak na plate i radna mjesta. Po ko zna koji put sve se ponovo svodi na zastoje, blokade i nemar domaćih vlasti.
„Elektroprivreda BiH je još 2023. godine izradila vlastitu Strategiju energetske tranzicije i dekarbonizacije 2050, ali su za njenu provedbu potrebna sistemska rješenja podrške s nivoa Vlade Federacije BiH u domenu rješavanja finansijskih pitanja rudnika te donošenja zakonskih pretpostavki za izgradnju novih objekata za obnovljive izvore energije javnih snabdjevača“, rečeno nam je iz Elektroprivrede BiH.
Na koncu, cijeli domino-efekt koji je pokrenuo CBAM će se najbolje vidjeti u poskupljenjima, plaćanju poreza, doprinosa…, što znači manje prihode za ključne društvene sektore poput zdravstva, obrazovanja, infrastrukture itd.
Ako se ne krene u odlučan proces dekarbonizacije, na koju smo se i pismeno opredijelili, CBAM ovakav kakav imamo danas nastavit će negativno utjecati na bosanskohercegovačko društvo i ekonomiju. Kako to obično i biva, građani će biti ti koji će platiti najveći danak.