Foto: Pexels
Više od polovine zlostavljanja dogodilo se na platformama društvenih mreža, manje od 1% svih uznemiravanja je prijavljeno vlastima, pokazuje novi izveštaj UNICEF-a.
Procjenjuje se da je 20 miliona djece uzrasta od 12 do 17 godina – skoro svako peto – bilo izloženo barem jednom obliku seksualne eksploatacije i zlostavljanja uz pomoć tehnologije u jednoj godini u dvedeset jednoj državi, navodi se u novom izvještaju koji je objavio UNICEF.
Izvještaj „Kroz oči djece: Kako digitalne tehnologije omogućavaju seksualno zlostavljanje djece“ kombinuje svjedočenja djece sa jednim od najvećih korpusa dostupnih podataka iz istraživanja kako bi upozorio na široko rasprostranjen trend seksualnog zlostavljanja i eksploatacije djece – i onlajn i oflajn – omogućen tehnologijom, navode iz UNICEF-a.
Procjenjuje se da je preko 15 miliona djece bilo izloženo neželjenom seksualnom sadržaju, od 9 miliona je traženo da učestvuju u seksualnim razgovorima ili dijele seksualne slike protiv svoje volje, a obnažene slike 4 miliona djece su dijeljene bez njihovog pristanka. Međutim, pravi obim problema je vjerovatno mnogo veći zbog nedovoljnog prijavljivanja od strane djece.
Prema nalazima, skoro 60% slučajeva dogodilo se na platformama društvenih medija, uključujući Facebook, Instagram, Snapchat, TikTok i WhatsApp, a 14% slučajeva dogodilo se u onlajn igrama, pri čemu su karakteristike, funkcije i dizajn platformi korišćeni za zloupotrebu povjerenja, navodi se u izvještaju.
U svim ispitanim zemljama, 57% slučajeva uključivalo je nekoga koga je dijete već poznavalo, uključujući vršnjake, simpatije, prijatelje i članove porodice, što dovodi u pitanje pretpostavke da onlajn zlostavljanje prvenstveno čine stranci. Istovremeno, 38% djece je prvi put susrelo počinioca onlajn, a dokazi pokazuju kako se zlostavljanje olakšava putem lažnih naloga privatnih poruka.
-Seksualna eksploatacija i zlostavljanje uz pomoć tehnologije mogu imati dubok uticaj na emocionalno blagostanje djece, osjećaj sigurnosti i povjerenje u druge. Iskustva koja su djeca opisivala tokom istraživačkih intervjua često su se fokusirala na strah, stid, zbunjenost i izolaciju, pri čemu su se mnogi mučili da shvate šta se dogodilo ili gdje da potraže pomoć, navode iz UNICEF-a.
„Nisam znala kako reagovati… Osjećala sam se pomalo šokirano“, rekla je tinejdžerka iz Dominikanske Republike nakon što su privatne slike objavljene bez njenog pristanka kada je imala 14 godina. Druga učesnica istraživanja, osvrćući se na slično iskustvo, rekla je da se osjećala „kao najkorištenija, najprljavija, najgora osoba“.
Djeca izložena tehnološki potpomognutom iskorištavanju imala su četiri puta veću vjerovatnoću da će prijaviti suicidne misli ili ponašanja i samopovređivanje, te su prijavila značajno više nivoe anksioznosti, prema analizi.
Više od 40 posto slučajeva tehnološki potpomognutog zlostavljanja nikada nije podijeljeno ni s kim, dok je manje od 1 posto prijavljeno vlastima poput policije, socijalnih radnika ili telefonskih linija za pomoć. Globalno, najčešći razlog zašto su djeca šutjela bio je nepoznavanje gdje ići ili kome reći. U nekim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, stope neotkrivanja bile su još veće, uključujući Armeniju, gdje više od polovine slučajeva nikada nije podijeljeno ni s kim.
Koje preporuke UNICEF daje za sigurniji internet?
Autori izvještaja UNICEF-a pozivaju vlade, tehnološke kompanije i druge učesnike da poduzmu mjere kako bi djeca i adolescenti bili bolje zaštićeni u digitalnom svijetu. To, između ostalog, podrazumijeva:
-Digitalne platforme trebalo bi osmisliti tako da budu sigurnije, uz snažniju zaštitu privatnosti maloljetnika.
-Nacionalne propise i zakone koji se odnose na kazneni progon trebalo bi pooštriti i zatvoriti postojeće pravne praznine.
-Za adolescente bi trebalo uspostaviti pouzdane sisteme za prijavljivanje problema i pružanje podrške.
-Pozabaviti se društvenim i rodnim normama koje normaliziraju seksualizaciju djevojčica i stigmatiziraju žrtve seksualnog nasilja.
Izvještaj bi, imajući u vidu obvezu koju je Meta preuzela u SAD-u, mogao predstavljati novi argument u raspravi o zabrani društvenih mreža koja se vodi u mnogim zapadnim zemljama. Australija je u decembru 2025. postala prva zemlja na svijetu koja je, pozivajući se na zaštitu djece i mladih, uvela dobnu granicu za korištenje društvenih mreža: mlađi od 16 godina ne smiju imati profil, a platforme su dužne to kontrolisati. U Velikoj Britaniji takva dobna granica stupa na snagu 2027. godine. Francuska je kao prva članica EU usvojila dobnu granicu od 15 godina, ali je Ustavno vijeće prije nekoliko sedmica zaustavilo primjenu već usvojenog zakona.