Rudnik u Varešu; Foto: Robert Oroz
Građani i aktivisti u Bosni i Hercegovini ulaze u pravne borbe zbog posljedica geoloških istraživanja i rudarenja. Riješeni su da izuzetno štetne posljedice, poput sve masovnijeg trovanja olovom, spriječe i fizičkom odbranom domova, vode i tla.
Piše: Ljupko Mišeljić
Sprega krupnog kapitala, državnog/entitetskog protekcionizma i motiv za velikim i brzim profitom nastoje da izbore prevlast u Bosni i Hercegovini. Zemlja, voda, tlo, vazduh i životi ljudi ugroženi su s kraja na kraj zemlje u brojnim poduhvatima geoloških istraživanja i rudarenja i već izazivaju ozbiljne posljedice. Kontaminacija rijeka i podzemnih voda teškim metalima, erozija poljoprivrednog zemljišta, masovno trovanje već su vidljive posljedice. Građani i aktivisti spremni su na borbu za opstanak.
U srijedu 6. maja u Varešu je pokrenuta inicijativa javnog potpisivanja i krivičnih prijava protiv nadležnih i odgovornih zbog dugotrajnog i ozbiljnog ekološkog i zdravstvenog problema. Neadekvatno reagovanje na zagađenje koje je već dovelo do trovanja preko 300 ljudi u Varešu, izostanak reakcija institucija, nedostatak sistemskih mjera i neispunjavanje obećanja sada su predmet krivičnih prijava koje masovno podnose građani i aktivisti. Budući da povišeni nivoi olova u krvi mogu oštetiti nervni sistem i mozak, uzrokovati poteškoće kod djece i odraslih, građani i aktivisti preduzeli su mjere sprečavanja dalje kontaminacije.
Zagađivanje vode za piće i namirnica, teška krivična djela protiv zdravlja ljudi, zloupotreba povjerenja, onečišćenje okoliša, ugrožavanje okoliša otpadom, neotklanjanje opasnosti, organizovani kriminal, samovlašće, zloupotreba položaja i ovlaštenja i nesavjestan rad u službi, predmet su krivične prijave protiv Fadila Novalića, bivšeg premijera FBiH i Nermina Nikšića, aktuelnog premijera FbiH, te protiv bivše ministrice okoliša i turizma Edite Đapo i aktuelne ministrice Nasihe Pozder.
Dan ranije podnesena je i krivična prijava protiv Dundee Precious Metals, kanadske rudarske kompanije te protiv odgovornih osoba iz kompanija Eastern Mining i Adriatic Metals.
Ekološka udruga Opstanak iz Vareša ranije je obavijestila javnost da, uprkos zdravstvenoj i ekološkoj krizi u Varešu izazvanoj trovanjem stanovništva i okoliša teškim metalima, federalne institucije nastavljaju s nezakonitim i protuustavnim postupanjem. Suprotno Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom i Odluci Ustavnog suda BiH, Agencija za vodno područje rijeke Save iz Sarajeva i druge institucije direktno pogoduje privatnoj kompaniji Vareški Minerali d.o.o. Vareš, u vlasništvu Miloša Bošnjakovića, tvrde iz udruge.
“U jeku zdravstvene krize u Varešu, 19. 2. 2026. godine, Agencija izdaje Rješenje o prethodnoj vodnoj saglasnosti za potrebe detaljnih geoloških istraživanja za rudnik kroma na području Duboštice i Tribije, omogućavajući nastavak radova. Umjesto da snosi zakonske posljedice zbog radova bez dozvole, zbog uništavanja šume i državnog zemljišta, nadležne federalne institucije mu pogoduju i izdaju nove dozvole, gurajući Vareš u još dublju krizu. Ovaj potencijalno izuzetno opasan rudarski projekat ugrožava zdravlje ljudi i okoliš, ne samo u Varešu, već u cijelom slivu rijeke Krivaje”, navode u udruzi.
Prema pisanju medija, Dundee Precious Metals negira odgovornost za trovanje stanovništva olovom, dok federalna inspekcija tvrdi da su teški metali u tlu evidentirani i prije početka eksploatacije u novom rudniku, bez tvrdnji o uzročno-posljedičnim vezama.
Geološka istraživanja prijete i planini Ozren. Za odobrenje detaljnih geoloških istraživanja saznali su preko berze u Australiji, mnogo prije nego što je ministarstvo potvrdilo da je izdalo rješenje o izvođenju detaljnih istraživanja. Tri godine ranije, resorno ministarstvo poništilo je ranije odobrenje i koncesiju za geološka istraživanja na Ozrenu, no to je izgleda bilo samo privremeno povlačenje. Danas ministar tvrdi da su geološka istraživanja važna i da ih treba podržati na bilo kom lokalitetu, bez obzira da li će se poslije početi sa eksploatacijom. No, stanovnici s tim odgovorom nisu zadovoljni. Firma koja drži koncesiju, Lykos Balkan Metals, tvrdi da će radove uskladiti kroz razgovor sa mještanima i da ne želi raditi na silu, ali upozorava na svoje zakonsko pravo da radi na istraživanjima.
U posljednjoj sedmici aprila građani su morali fizički zaustaviti geologe kompanije Lykos Balkan Metals koji su se kretali po privatnim imanjima i šumama u Mrđanima kod Boljanića. Već narednog dana uslijedio je poziv na saslušanje u PU Doboj i uzimanje izjava o učešću u protestima i sprečavanju geologa i pomoćnih radnika. Riječ je o detaljnim geološkim istraživanjima olova, cinka, bakra, srebra, zlata i prateće asocijacije metala na prostoru od gotovo 11 kvadratnih kilometara koje je Ministarstvo energetike i rudarstva RS odobrilo 11. marta, da bi se podaci na berzi u Australiji pojavili 12 dana kasnije.
Budući da aktuelni Zakon o geološkim istraživanjima isključuje lokalne zajednice iz procesa donošenja odluka o istraživanjima, opština Petrovo nije ni konsultovana. Početkom aprila, mještani Donjeg Sočkovca održali su javni skup u Domu kulture, a donesen je zaključak da građani neće dozvoliti devastaciju planine koja je prošlogodišnjom odlukom Grada Doboja jednoglasno proglašena zaštićenim područjem prirode. Prostornim planom RS do 2025. godine previđena je zaštita na nivou nacionalnog parka, ali plan nikada nije realizovan. Trenutno je zaštićen samo Gostilj, vrh planine, a branje trave ive na Ozrenu uvršteno je i na popis baštine UNESCO-a. Naučna istraživanja iz 2024. godine potvrdila su da je na Ozrenu izrazito povoljno okruženje za utočište ugroženih vrsta.
Mještani i aktivisti Sočkovca, mjesne zajednice u Petrovu, pripremaju se sada za referendum koji će se održati 17. maja a kojim će građani odlučiti da li su saglasni sa povođenjem geoloških istraživanja na području mjesne zajednice. Odluka o raspisivanju referenduma donesena je na sjednici Skupštine opštine Petrovo.
Protiv geoloških istraživanja u dolini Plive ustali su i građani Jezera, Šipova i Jajca.
Kompanija SNK Metals izvodi geološka istraživanja u Sinjakovu za koje ima dozvolu i u Jezeru, gdje je dozvola poništena presdudama suda. Istraživanja se odvijaju na 100 metara od rijeke Plive i vode iz Jošavke. Dok su aktivisti i mještani izloženi pritiscima, tužbama i targetiranju, zamućenje vode već je vidljivo. Načelnica opštine Snežana Ružičić podržava istraživanja i otvaranje rudnika, tvrdi da opština nema nadležnost nad dozvolama, komunalnom inspekcijom uklanja transparente i šalje kazne mještanima, i otvoreno stoji na strani investitora, navode aktivisti.
Sredinom aprila održani su i protesti u organizaciji Koalicije za Plivu koji su okupili nekoliko stotina građana iz ugroženog područja. U brojnim pokušajima diskreditacije koju je provodila lokalna vlast učesnici protesta označeni su kao „socijalni kvazi ekolozi“ koji unose nemir u lokalnu zajednicu, uz savjet da ostanu protestovati u svojim zajednicama.
Rudarski projekti decenijama su polje spajanja političke moći, privatnog interesa i sumnjivog kapitala. U toj sprezi, vrhuška moći postavlja interes ispred demokratske kontrole društvenih resursa i očuvanja životne sredine Destruktivne eksploatacije prijete prirodnom nasljeđu i ljudskim životima. Ipak, građani i aktivisti ne žele se povući sa pozicija odbrane javnog dobra i društvene svojine. Dok je za investitore to instrument konsolidacije moći, za građane i aktiviste odbrana životne sredine i staništa je crvena linija.