Foto: Freepik
Žrtve sajber-nasilja moraju imati jasan i jednostavan način da prijave uznemiravanje i dobiju pomoć, navodi se u saopštenju Evropske komisije, povodom predstavljanja akcionog plana protiv sajber nasilja
Evropska komisija predstavila je Akcioni plan protiv sajber nasilja, čiji je cilj da pomogne mladim žrtvama onlajn zlostavljanja da bezbjedno prijave nasilje i dobiju konkretnu pomoć.
Prema navodima iz dokumenta, u koji je EUpravo zato imao uvid, plan se zasniva na: uvođenju aplikacije na nivou cijele EU putem koje žrtve onlajn zlostavljanja mogu lako da dobiju pomoć, koordinaciji nacionalnih pristupa u borbi protiv štetnog ponašanja na internetu i prevenciji sajber-nasilja podsticanjem boljih i bezbjednijih digitalnih praksi.
“Žrtve sajber-nasilja moraju imati jasan i jednostavan način da prijave uznemiravanje i dobiju pomoć. Zato je ključni element Akcionog plana razvoj jednostavne i pristupačne aplikacije putem koje će se sajber-nasilje prijavljivati nacionalnoj liniji za pomoć. Još važnije, aplikacija će omogućiti djeci i tinejdžerima da dobiju podršku, kao i da bezbjedno čuvaju i šalju dokaze. Komisija će razviti osnovni model (blueprint) aplikacije koji države članice mogu prilagoditi, prevesti i povezati sa relevantnim nacionalnim službama”, navodi se u saopštenju.
Šefica EU za tehnologiju Hena Virkunen poručila je da djeca i mladi imaju pravo da budu bezbjedni kada su na mreži, a sajber nasilje potkopava ovo pravo, “ostavljajući ih povrijeđenima, usamljenima i poniženima”. Istakla je da “nijedno dijete ne bi trebalo da se tako osjeća.”
Podsjetila je da je Akt o digitalnim uslugama otvorio nove puteve ka bezbjednijem internetu, kao i da su kroz smjernice DSA o zaštiti maloljetnika, usvojene prošlog ljeta, postavljeni visoki standardi za zaštitu i osnaživanje maloljetnika na internetu.
“DSA štiti djecu od štetnih praksi kao što su algoritamska manipulacija, dizajn koji izaziva zavisnost i neželjeni kontakti. I u potpunosti sprovodimo DSA. Na primjer, napredujemo u postupcima protiv TikToka, Instagrama i Fejsbuka zbog sumnji da maloljetnici na tim platformama nisu zaštićeni onako kako bi trebalo. Nedavno smo proširili naše mjere protiv platforme X u vezi sa rizicima koje predstavlja AI model Croc. I već prošle nedjelje preliminarno smo utvrdili da je TikTok prekršio naša pravila zbog funkcija dizajna koje podstiču zavisnost, kao što su beskonačno skrolovanje, automatska reprodukcija, ‘push’ notifikacije i visoko personalizovani sistem preporuka”, izjavila je Virkunen.
“Svako četvrto dijete u EU izloženo sajber nasilju”
Djeca i mladi širom Evrope često se osjećaju tužno i isključeno zbog sajber-nasilja, koje se može dešavati na mnogo načina – kroz uvredljive komentare, širenje glasina na internetu ili dijeljenje neprijatnih ili ponižavajućih objava.
Nedavno istraživanje EU među uzrastom od 12 do 17 godina potvrđuje široku izloženost sajber-nasilju. Svako četvrto dijete ga je lično doživjelo, a više od svakog trećeg je tome svjedočilo. Tokom proteklih godina, sajber-nasilje je bilo glavni razlog za kontaktiranje centara za bezbjedniji internet koji djeluju širom država članica.
Svako šesto dijete žrtva sajber-nasilja
Procjenjuje se da je oko jedno od šestoro djece uzrasta od 11 do 15 godina prijavilo da je bilo žrtva sajber-nasilja, dok oko jedno od osmoro priznaje da je i samo vršilo sajber-nasilje nad drugima. Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom prošle godine, više od 9 od 10 Evropljana smatra da je hitno djelovanje javnih vlasti kako bi se djeca zaštitila na internetu od negativnog uticaja društvenih mreža na njihovo mentalno zdravlje, sajber-nasilja i onlajn uznemiravanja.
“Iza svakog od tih brojeva stoji mlada osoba. Zato danas predstavljamo akcioni plan protiv sajber-nasilja kako bismo ovom problemu pristupili zajedno, kao Unija. U izradi plana konsultovali smo više od 6.300 djece i mladih. Na osnovu njihovih povratnih informacija sada imamo jasan put naprijed. Predstavljamo zajedničko razumijevanje pojma sajber-nasilja, jer ne možemo rješavati ovaj problem na nivou EU ako se ne složimo oko toga šta on znači”, dodala je šefica za EU tehnologiju.
Akcioni plan se zasniva na tri stuba
Prvi stub je koordinisani pristup širom Evropske unije. Sve države članice se pozivaju da zajedničke ciljeve pretoče u efikasne nacionalne politike. Komisija u potpunosti koristi postojeće zakonodavstvo i razmatra kako u budućnosti može bolje da se bavi sajber-nasiljem.
To uključuje predstojeću reviziju smjernica DSA o zaštiti maloljetnika i smjernica o pouzdanim prijavljivačima.
Drugi stub se odnosi na jačanje prevencije i podizanje svijesti. Cilj je podsticanje zdravih i odgovornih digitalnih praksi od najranijeg uzrasta kako bi se spriječilo sajber-nasilje.
Poseban fokus je na digitalnoj pismenosti, koja je ključna za otpornost društava u digitalnoj eri. Svi imaju ulogu u tom procesu, uključujući škole, sportske klubove, omladinske centre i lokalne zajednice.
Treći stub se odnosi na prijavljivanje i podršku. Komisija obezbjeđuje pouzdane i dostupne kanale za prijavu zloupotreba i dobijanje sveobuhvatne pomoći. Komisija će podržati uvođenje aplikacije za bezbjednost na internetu u državama članicama. Djeca i mladi će moći lako da prijave sajber-nasilje, čuvaju i šalju dokaze i dobiju prilagođenu pomoć. Za realizaciju ovog akcionog plana potrebna je posvećenost svih.
Zadaci Komisije
Već postoje inicijative za zaštitu i osnaživanje maloljetnika na internetu. Kako bi se povećala njihova efikasnost u borbi protiv sajber-nasilja, Komisija će identifikovati mogućnosti za njihovo unapređenje.
Konkretno, Komisija će:
• preispitati smjernice Zakona o digitalnim uslugama (DSA) o zaštiti maloljetnika kako bi se pojačale mjere koje onlajn platforme moraju preduzeti da spriječe izlaganje maloljetnika štetnom sadržaju i da im omoguće lako prijavljivanje;
• usvojiti smjernice DSA o pouzdanim prijavljivačima (trusted flaggers) radi pojašnjenja njihove uloge u borbi protiv nezakonitog sadržaja, uključujući nezakonit sadržaj koji predstavlja sajber-nasilje;
• obraditi pitanje sajber-nasilja na platformama za dijeljenje video sadržaja u okviru tekuće evaluacije i revizije Direktive o audiovizuelnim medijskim uslugama (AVMSD);
• podržati efikasnu primjenu odredbi Akta o vještačkoj inteligenciji (AI Act) o zabranjenim praksama, uključujući slučajeve kada se koriste za sajber-nasilje;
• olakšati sprovođenje obaveza transparentnosti iz Akta o vještačkoj inteligenciji, uključujući kroz kodeks prakse o označavanju i obilježavanju sadržaja generisanog vještačkom inteligencijom, koji može biti zloupotrebljen za sajber-nasilje.
Akcioni plan podstiče zdrave, odgovorne i pune poštovanja digitalne prakse od najranijeg uzrasta. Prevencija sajber-nasilja biće u fokusu predstojeće revizije smjernica Komisije za nastavnike o unaprijeđenju digitalne pismenosti, u okviru šireg cilja jačanja digitalnih vještina i unaprijeđenja korišćenja digitalnih tehnologija u okviru inicijative “Unija vještina”.
Paralelno s tim, Komisija će proširiti resurse i obuke o sajber-nasilju za škole putem Centara za bezbjedniji internet (Safer Internet Centres) i platforme „Bolji internet za djecu“ (Better Internet for Kids). Komisija će nastaviti da promoviše prava i dobrobit djece na internetu i van njega kroz Dan bezbjednijeg interneta.
Pokrenut 2004. godine u EU, Dan bezbjednijeg interneta danas se obilježava u približno 160 zemalja i teritorija širom svijeta, promovišući bezbjedniji i bolji internet za sve. Evropska komisija ostaje posvećena unaprijeđenju prava i dobrobiti djece, kako na internetu tako i van njega, širom Evrope i globalno.