Foto: Impuls
Odluka opštinskih odbornika u Nevesinju da prihvate sve zaključke Građanske inicijative “Stop panelima na poljoprivrednom zemljištu, vodozaštitnoj zoni i naseljenim mjestima” prepoznata je kao uspješan primjer građanske borbe. Da je ovo važan primjer koliko građanski aktivizam može biti učinkovit, kada je istrajan i masovan, jednistveni su naši sagovornici.
Piše: Miljan Kovač
Prihvatenjem tri predložena zaključka odustaje se od izmjena prostornog plana koje su predviđale izgradnju solarnih elektrana na oko 1100 hektara obradivog zemljišta.
Samo nekoliko mjeseci ranije ovakvo jedinstvo lokalne vlasti i opozicije činilo se nemogućim, a bunt građana, prije svega poljoprivrednika, predstavnici vlasti su otvoreno potcjenjivali.
Međutim, kada je kao plod građanske inicijative vlastima uručena peticija s blizu 5000 potpisa, stvari su se okrenule za 180 stepeni, a predstavnici vlasti da se posipaju pepelom uz tvrdnje da su im interesi građana od početka bili iznad svega.
Usljed toga ostalo je otvoreno pitanje: radi li se o suštinskoj promjeni vladajuće politike ili o jedinoj mogućoj reakciji na masovan građanski bunt.
Ilustracije radi, prema svim procjenama u ovoj opštini realno živi između 9 i 10 hiljada stanovnika, od čega je peticiju protiv panela na poljoprivrednom zemljištu potpisalo preko 4,5 hiljade ljudi.
Zlatac, Nevesinje/Foto:Impuls
Zajedničko pitanje
Masovnost građanske inicijative iz Nevesinja Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH ilustruje primjerom iz mnogo većih sredina. Navodi da je u Banjoj Luci, u sličnim procesima, prikupljeno tek nešto više od 1500 potpisa.
Damjan Ožegović/ Foto: BN
On smatra da je slučaj Nevesinja važan upravo zato što pokazuje koliko građanski aktivizam može biti učinkovit, kada je dobro organizovan i jasno usmjeren.
Prema Ožegoviću, to jasno govori o nivou zajedništva, upornosti i istrajnosti građana, ali i o sposobnosti inicijatora da problem predstave kao lično i zajedničko pitanje svih stanovnika.
„Ljudi su shvatili da to nije komšijski problem, već problem koji direktno utiče na njihov život. U tom trenutku dolazi do mobilizacije i vlast više nema luksuz da ignoriše nezadovoljstvo“, poručuje Ožegović, dodajući da je ovo primjer koji može odjeknuti širom Bosne i Hercegovine.
Ipak, on upozorava da se ne radi o konačnoj pobjedi. Lokalni nivo jeste prva stepenica, ali ključne odluke o koncesijama i dalje su u rukama viših institucija, prvenstveno Vlade Republike Srpske.
Načelnik nekad i sad
Načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović sada ističe da se do rješenja došlo dijalogom, radnim sastancima i uvažavanjem dijela primjedbi građana. Energetiku opisuje kao stratešku granu razvoja, ali naglašava da se mora voditi računa o zaštiti izvorišta vode, posebno oko jezera Alagovac.
“Međutim, učinićemo sve da primjedbe građana koje se odnose na izmjene novog prostornog plana budu prihvaćene, da se pronađu nova rješenja, te da u međuvremenu usvojimo elaborat o vodozaštitnim zonama jezera, iz kojeg se stanovništvo Nevesinja snabdijeva vodom”, kaže Avdalović.
Milenko Avdalović/Foto: Impuls
Prema njegovim riječima, usvajanje elaborata o vodozaštitnim zonama trebalo bi jednom zauvijek da razjasni gdje je gradnja dozvoljena, a gdje ne, te da u zoni sanitarne zaštite neće biti kolektivne industrijske proizvodnje.
Samo nekoliko mjeseci ranije Avdalović je sa skupštinske govornice govorio znatno drugačijim tonom, relativizujući odgovornost lokalne zajednice i umanjujući značaj ekoloških argumenata, uz poruku da odluke o zakonitosti i štetnosti solarnih panela „nisu stvar opštine“.
„Hoće li neko nešto tamo graditi i da li je to po zakonu – to više nije naša briga, o tome će neko iznad nas odlučiti. Da li će se moći praviti solari? Hoće, neće – sve u redu. Ako neće, neće, ako hoće, u redu. Vidjećemo, ja to ne bih unaprijed govorio. Možda to može, možda je po zakonu, možda nije”, izjavio je, između ostalog načelnik Avdalović, na sjednici Skupštine opštine 25. novembra prošle godine.
On je tada komentarisao i navode o mogućoj štetnosti solarnih panela po zdravlje, nakon čega je poentirao “brigom” o otpadu koji bi od panela ostao nakon isteka koncesija.
“Ne znam da li možemo razgovarati o tome, pogotovo kategorički tvrditi da su solari štetni, kancerogeni itd. Ja bih to prepustio nekom drugom, kao i to kako ćemo ih sklanjati, uništavati, koji će proces biti nakon 25-30 godina, ja bih to ipak prepustio naučnim institutima i državi koja, ja vjerujem, misli o svemu tome, jer to nikako nije stvar lokalne zajednice”, rekao je tada načelnik.
Je li vlast razumjela narod?
Odbornik Liste za pravdu i red Bojan Pejičić tvrdi da trenutno jedinstvo vlasti i opozicije predstavlja pokušaj političkog „peglanja“ odgovornosti. On podsjeća da je prostorni plan ranije već bio odobren, da su saglasnosti za lokacije bile potpisane te da je vlast odbijala sazivanje posebne sjednice, sve dok pritisak javnosti nije eskalirao.
Bojan Pejičić/Foto: Impuls
Prema njegovim riječima, tek nakon masovne peticije i snažne medijske pažnje, vlast je pristala na pregovore i promjenu kursa. Pejičić današnje zaključke vidi kao „kapitulaciju vlasti“, a ne kao dokaz brige za građane, uz upozorenje da borba nije završena, jer se pojedine lokacije i dalje razmatraju kako bi se izašlo u susret investitorima.
“Opozicija je imala pet potpisa od potrebnih sedam da se preda zahtjev za posebnu sjednicu krajem novembra. Niko od vladajuće koalicije nije želio da dā svoj potpis i da se posebna sjednica održi, a umjesto toga uvrštena je jedna tačka u redovnu skupštinu gdje smo uporno opstruisani u namjeri da se donesu obavezujući zaključci. Tek nakon potpisa peticije oko 5000 građana Nevesinja, vladajući su počeli da razmišljaju o rješenju problema. Sazvana je skupština i nakon brojnih pregovora i sastanaka s inicijativom gradjana doneseni su zaključci kakvi i jesu”, podsjeća Pejičić.
On se nakon sjednice lokalnog parlamenta oglasio i na svom Facebook profilu, objašnjavajući kako stvari oko navodnog “jedinstva” u skupštinskim klupama, zapravo, stoje.
“Ovo je velika kapitulacija vlasti koja tobož’ odjednom brine o narodu, nakon mukotrpnih pola godine borbe građana. Takođe, ovo nije kraj borbe, jer pouzdano znam da se pojedine lokacije još uvijek razmatraju kako bi se udovoljilo investitorima i kako bi opština imala priliv novca u budžet. Nakon moje borbe po pitanju ove teme ne mogu prihvatiti da smo danas svi bili jednaki, ovo mogu samo smatrati pobjedom naroda i kapitulacijom vlasti. Budimo na oprezu i u vremenu koje dolazi”, poručio je Pejičić.
Odnos snaga
Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava smatra da ovo jeste primjer koji mogu slijediti građani i u drugim sredinama, ali kako kaže, ne zato što vlast iznenada postaje odgovorna, već zato što se pritiskom može promijeniti odnos snaga, odnosno učiniti da institucije reaguju onda kada građanski pritisak postane politički dovoljno snažan.
Dejan Lučka/Foto: slobodno.org
“Naročito je bitno što se sve ovo dešava na lokalu i ljudi koji su potpisali inicijativu su u stvari komšije ljudi koji odlučuju u skupštini. U takvim situacijama već nije politički pametno da se, što bi naš narod rekao, “zamjera komšijama”. Dakle, promjena stava, čini mi se, govori u stvari o procjeni rizika: kada je postalo jasno da iza inicijative stoji kritična masa građana, vlast je reagovala u skladu s tim”, kaže Lučka.
On podsjeća da Republika Srpska ima zakonski okvir za građanske inicijative putem Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, ali da se taj mehanizam rijetko koristi do kraja, iako može biti ključan alat za promjene na lokalnom nivou.