Aarhus centar u Bosni i Hercegovini uputio je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zvanične komentare na zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekte izgradnje malih hidroelektrana „Samar“ i „Slapi“ na Kasindolskoj rijeci, na području opština Istočno Novo Sarajevo, Trnovo i Istočna Ilidža.
Kasindolska rijeka je prepoznata kao vrijedan prirodni resurs i Prostornim planom Republike Srpske predviđena je za zaštitu u statusu zaštićenog prirodnog pejzaža „Kasindolska rijeka“, naročito u dijelu u blizini sela Donji Podivič. Takvo plansko opredjeljenje jasno ukazuje da se radi o prostoru koji treba biti očuvan, a ne dodatno opterećen infrastrukturnim zahvatima.
-Uprkos tome, planira se izgradnja MHE „Samar“ i MHE „Slapi“ iako nisu predviđeni Prostornim planom Grada Istočno Sarajevo, što znači da za njihovu izgradnju ne postoji važeći planski osnov na lokalnom nivou. Ovu činjenicu dodatno potvrđuje i zvanični dopis Odjeljenja za prostorno uređenje, saobraćaj i stambeno-komunalne poslove Grada Istočno Sarajevo iz 2020. godine, u kojem je navedeno da predmetne hidroelektrane nisu obuhvaćene važećim planskim dokumentima Grada, navode iz Aarhus centra BiH.
Dodaju da u samoj Prethodnoj procjeni uticaja na životnu sredinu za MHE „Samar“ je navedeno da je predmetna lokacija, prema Prostornom planu Grada Istočno Sarajevo do 2015. godine, tretirana kao šumsko zemljište. Drugim riječima, ni raniji prostorni planovi nisu predviđali izgradnju malih hidroelektrana na ovom dijelu Kasindolske rijeke, već su ga definisali kao prirodno područje koje treba očuvati.
Ovi podaci zajedno jasno ukazuju da se radi o projektima koji nisu usklađeni sa važećim prostorno-planskim dokumentima, te da se postupak ishodovanja dozvola za njihovu realizaciju ne bi smio ni pokretati.
-Aarhus centar je u svojim komentarima posebno naglasio obavezu poštovanja Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine. Ovim zakonom je izričito propisano da se državnom imovinom ne smije raspolagati, a pod državnom imovinom se, između ostalog, podrazumijevaju rijeke, šume i šumsko zemljište. U skladu sa članom 2. navedenog zakona, svaka odluka, akt ili pravni instrument kojim se takvom imovinom raspolaže suprotno zakonu je ništav.
S obzirom na sve navedeno, Aarhus centar je ocijenio da nema potrebe za daljom analizom same Prethodne procjene uticaja na životnu sredinu, jer bi izdavanje rješenja kojim bi se odobrila izrada studije uticaja i nastavak postupka ishodovanja dozvola predstavljalo direktno kršenje Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, ali i postupanje suprotno važećim prostornim planovima, ističu iz ove organizacije.
Dodaju i da će Aarhus centar nastaviti pratiti ovaj slučaj i koristiti sva raspoloživa pravna sredstva kako bi se spriječila realizacija projekata koji su u suprotnosti sa zakonima, prostornim planovima i interesom javnosti, te kako bi se zaštitila Kasindolska rijeka kao vrijedan prirodni resurs od trajne degradacije.