Foto: Wikipedia
Povratak nuklearnoj energiji je u srži japanske energetske politike, ali nakon katastrofe iz 2011. godine, strahovi stanovnika od cunamija, zemljotresa i planova evakuacije i dalje postoje.
Aktivnost oko nuklearne elektrane Kashiwazaki-Kariwa došli su u zadnju fazu pred pokretanje elektrane, piše The Guardian.
Kada svih sedam reaktora radi, Kashiwazaki-Kariwa proizvodi 8,2 gigavata električne energije, dovoljno za napajanje miliona domaćinstava. Zauzimajući 4,2 kvadratna kilometra zemlje u prefekturi Niigata na obali Japanskog mora, to je najveća nuklearna elektrana na svijetu.
Međutim, od 2012. godine elektrana nije proizvela ni jedan vat električne energije, nakon što je zatvorena, zajedno s desetinom drugih reaktora, nakon trostrukog topljenja jezgra Fukushima Daiichi u martu 2011., najgore nuklearne nesreće na svijetu od Černobila.
Smještena oko 220 km sjeverozapadno od Tokija, elektranom Kashiwazaki-Kariwa upravlja Tokyo Electric Power (Tepco), ista firma zadužena za postrojenje Fukushima kada je snažan cunami probio kroz njenu odbranu, izazvavši nestanak struje koji je doveo do topljenja tri reaktora i prisilio 160 000 ljudi na evakuaciju.
Nekoliko nedjelja prije 15. godišnjice nesreće i šire katastrofe cunamija u kojoj je poginulo oko 20.000 ljudi duž sjeveroistočne obale Japana, kompanija Tepco je spremna da ponovo pokrene jedan od sedam reaktora nuklearne elektrane, iako se lokalno stanovništvo tome oštro protivi.
U ponjedeljak, Tepco je saopštio da će odložiti ponovno pokretanje, prvobitno planirano za sljedeći dan, nakon što je došlo do kvara alarma tokom testiranja opreme tokom vikenda, prema javnom emiteru NHK. Očekuje se da će reaktor ponovo biti u funkciji u narednim danima, dodao je NHK.
Ponovno pokretanje reaktora broj 6, koje bi moglo povećati snabdijevanje električnom energijom područja Tokija za oko 2%, biće prekretnica u sporom povratku Japana nuklearnoj energiji, strategiji za koju vlada kaže da će pomoći zemlji da dostigne svoje ciljeve emisije i ojača svoju energetsku bezbjednost.
Ali za mnoge od 420.000 ljudi koji žive u radijusu od 30 km od Kashiwazaki-Kariwa i koji bi morali da se evakuišu u slučaju incidenta sličnog Fukušimi, Tepcov skori povratak proizvodnji nuklearne energije je pun opasnosti.
Među njima je i Ryusuke Yoshida, čiji se dom nalazi blizu elektrane u uspavanom selu Kariwa. Na pitanje što ga najviše brine u vezi s ponovnim pokretanjem, 76-godišnjak ima jednostavan odgovor; „Sve. Planovi evakuacije očito su neučinkoviti“, dodaje Yoshida „Kad zimi pada snijeg, ceste su blokirane, a mnogi ljudi koji ovdje žive su stari. Što je s njima i drugim ljudima koji se ne mogu slobodno kretati? Ovo je pitanje ljudskih prava.“
Kompanija za komunalne usluge kaže da je naučila lekcije iz nesreće u Fukushimii ranije ove godine obećala je da će uložiti 100 milijardi jena (544,2 miliona eura) u prefekturu Nigata tokom narednih 10 godina u pokušaju da pridobije stanovnike.
Elektrana Kashiwazaki-Kariwa, čijih je 6.000 zaposlenih ostalo na dužnosti tokom dugog zatvaranja, ima morske zidove i vodonepropusna vrata kako bi pružila jaču zaštitu od cunamija, dok su mobilni generatori na dizel pogon i velika flota vatrogasnih vozila spremni da obezbjede vodu za hlađenje reaktora u vanrednim situacijama. Instalirani su nadograđeni sistemi za filtriranje kako bi se kontrolisalo širenje radioaktivnih materijala.
„Suština nuklearnog poslovanja je obezbjeđivanje sigurnosti iznad svega, a razumijevanje lokalnih stanovnika je preduslov“, kaže Tatsuya Matoba, portparol kompanije Tepco.
To je jedina prepreka za koju stanovnici kažu da Tepco nije uspio da prevaziđe nakon što su lokalne vlasti ignorisale pozive na referendum prefekture kako bi se odredila budućnost elektrane. U odsustvu glasanja, aktivisti protiv ponovnog pokretanja ukazuju na ankete koje pokazuju jasno protivljenje ponovnom pokretanju reaktora.
Provedena je anketa prefekturne vlade krajem prošle godine u kojoj je više od 60% ljudi koji žive unutar 30 km od elektrane reklo da ne vjeruju da su ispunjeni uvjeti za ponovno pokretanje postrojenja.
Kazuyuki Takemoto, član seoskog vijeća Kariwa, kaže da seizmička aktivnost u ovoj regiji sjeverozapadnog Japana znači da je nemoguće jamčiti sigurnost elektrane.
„Ali o tome nije bilo odgovarajuće rasprave“, kaže 76-godišnji Takemoto. „Kažu da su od katastrofe u Fukushimi napravljena sigurnosna poboljšanja, ali ne mislim da postoji valjan razlog za ponovno pokretanje reaktora. To je izvan mog shvaćanja.“
Lokalnu zabrinutost dodatno zabrinjava prisutnost seizmičkih rasjeda u i oko lokacije, koji su pretrpjeli štetu tokom potresa magnitude 6,8 stepeni na moru u julu 2007., uključujući požar koji je izbio u transformatoru. Tri reaktora koja su u to vrijeme bila u pogonu automatski su se ugasila.
Ponovno pokretanje Kashiwazaki-Kariwe predstavlja rizik za japansku vladu, koja je ambiciozni povratak proizvodnji nuklearne energije stavila u središte svoje nove energetske politike dok se bori za postizanje svojih ciljeva emisija i jačanje energetske sigurnosti.
Prije katastrofe u Fukushimi, u pogonu je bilo 54 reaktora, koji su opskrbljivali oko 30% energije zemlje. Sada je od 33 operativna reaktora u funkciji samo 14, dok su pokušaji ponovnog pokretanja drugih naišli na snažno lokalno protivljenje.