 pri Europolu za 2025. godinu. Prema izvještaju, kriminalne mreže mijenjaju svoje metode „zapanjujućom brzinom“, koristeći nove digitalne kanale kako bi regrutovale, prevozile i iskorištavale ranjive osobe te maksimizirale profit.){kind=link}
Foto: Fena
Krijumčari migranata i trgovci ljudima sve intenzivnije iskorištavaju aktuelnu geopolitičku nestabilnost, ekonomske pritiske i tehnološki napredak, navodi se u godišnjem pregledu aktivnosti Evropskog centra za krijumčarenje migranata (EMSC) pri Europolu za 2025. godinu. Prema izvještaju, kriminalne mreže mijenjaju svoje metode „zapanjujućom brzinom“, koristeći nove digitalne kanale kako bi regrutovale, prevozile i iskorištavale ranjive osobe te maksimizirale profit.
Izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle naglasila je da se odgovor institucija mora razvijati istim intenzitetom kao i kriminalne mreže.
„Krijumčari migranata i trgovci ljudima konstantno evoluiraju, a isto moramo činiti i mi. Ako želimo biti uspješni, moramo ciljati cijeli lanac od regrutacije, preko tranzita, do eksploatacije i finansijskih tokova koji sve to omogućavaju. Europol ostaje operativni partner država članica, kroz podršku istragama, razmjenu obavještajnih podataka i koordinaciju zajedničkih operacija“, poručila je De Bolle.
Bosna i Hercegovina ostaje važna karika na zapadnobalkanskoj ruti kojom djeluju međunarodne mreže krijumčara migranata, pokazuje najnoviji izvještaj Evropskog centra za krijumčarenje migranata (EMSC) pri Europolu. Prema podacima iz izvještaja, kriminalne grupe koje operišu kroz region – uključujući BiH – naplaćuju između 1.000 i 5.000 eura za tranzit preko Zapadnog Balkana, dok cijene mogu dostići i 10.000 eura ako se migrantima nude dodatne usluge.
Prema Europolu, cijene variraju zavisno od:
složenosti rute i dijela Balkana kojim migrant prolazi,
načina transporta (pješačke rute, kombiji, privatna vozila),
rizika prelaska preko zelene granice prema Hrvatskoj ili Sloveniji,
te dodatnih „paketa“ koje krijumčari nude.
Takvi „paketi“ često uključuju:
falsifikovane ili “look-alike” pasoše (procijenjeni trošak: 1.000–3.000 eura),
smještaj u sigurnim kućama tokom boravka u BiH ili Srbiji,
organizovanje prevoza do granice i vodiče koji prate migrante do ulaska u EU.
Europol navodi da se cijene povećavaju proporcionalno riziku, a prelazak iz BiH u Hrvatsku kao ulazak na vanjsku granicu EU smatra se jednim od najskupljih i najopasnijih segmenata rute.
U posljednjim operacijama, među kojima je i EU akcija razbijanja sirijske mreže 2024. godine, potvrđeno je da međunarodne kriminalne strukture unajmljuju lokalne grupe u BiH za logistiku, prevoz i skrivanje migranata. Time Zapadni Balkan ostaje jedan od najaktivnijih pravaca za krijumčarenje, uz rast cijena i sve sofisticiranije metode kriminalnih mreža.
Ranjivost migranata podstiče razvoj mreža
Kretanje migranata i dalje je potaknuto sukobima, progonima, siromaštvom i klimatskim promjenama, što ih čini plijenom mreža koje nude „pakete usluga“ od prevoza i vođenja preko ruta, do smještaja i falsifikovanih ili nezakonito pribavljenih putnih dokumenata. Trgovci ljudima primjenjuju slične taktike, obećavajući posao ili siguran prolaz, da bi žrtve kasnije bile prisiljene na seksualnu eksploataciju, prinudni rad, kriminalne aktivnosti ili druge oblike zloupotrebe.
Digitalna transformacija kriminala
Europol upozorava da je digitalna sfera duboko integrisana u sve faze krijumčarenja i trgovine ljudima. Među najnovijim praksama izdvajaju se oglasi generisani vještačkom inteligencijom, kampanje za regrutaciju na više jezika na društvenim mrežama te korištenje enkriptiranih kanala za koordinaciju ruta i logistike.
Kriminalne mreže sve češće koriste kriptovalute i neformalne finansijske sisteme poput hawale, dok sofisticirani digitalni alati omogućavaju nadzor i kontrolu nad žrtvama. Europol bilježi i porast „influenserskih“ taktika kriminalci kreiraju online kurseve i „akademije“ gdje druge podučavaju manipulaciji i vrbovanju žrtava.
Porast nasilja i smrtonosnih ruta
Jedan od alarmantnih trendova je rast upotrebe nasilja. Migranti su sve češće izloženi prijetnjama, otmicama, seksualnom nasilju i torturi kako bi se iznudila otkupnina ili poslušnost. Nasilje se koristi i za kontrolu teritorija među suparničkim mrežama te za zastrašivanje policije.
Izvještaj posebno ističe operaciju u Španiji u kojoj je razbijena mreža odgovorna za prevoz migranata iz Senegala i Gambije do Kanarskih ostrva. U oktobru 2025. Guardia Civil uhapsila je tri osobe koje su organizovale prelazak u izrazito opasnim drvenim brodovima – cayucosima, namijenjenim samo za obalni ribolov. Putovanje može trajati i do 15 dana, a brojni brodovi tokom godina pronađeni su mjesecima kasnije u otvorenom Atlantiku ili na obalama Centralne Amerike, uz nemogućnost identifikacije stradalih.
U konkretnom slučaju, osam osoba među njima i 14mjesečno dijete izgubilo je život zbog nasilja krijumčara. Ukupno 224 migranta spašena su nakon što je brod napustio Senegal sedam dana ranije.
Rezultati operativnih aktivnosti u 2024.
Krijumčarenje migranata:
266 prekograničnih operacija
8 operativnih task-force jedinica
48 akcijskih dana širom EU
više od 14.000 SIENA poruka obrađenih u Europolu
791 operativni i analitički izvještaj
Trgovina ljudima:
188 prekograničnih operacija
3 operativna task-force tima
25 akcijskih dana
više od 29.000 SIENA poruka
253 operativna i analitička izvještaja
Organizirani kriminal postaje globalan, modularan i otporan
Mreže trgovine ljudima sve češće funkcionišu u dvostrukim ćelijama – jedna je zadužena za regrutaciju i transport, druga za eksploataciju. Kombinuju trgovinu ljudima s falsifikovanjem dokumenata, pranjem novca i drugim prekršajima. Kriminalni „lanci“ često se dijele na specijalizovane usluge koje različiti akteri obavljaju po narudžbi.
Istovremeno, spektar eksploatacije se širi. Žrtve se prisiljavaju na seksualne usluge, radnu eksploataciju i različite oblike uličnog kriminala, dok mreže demonstriraju izuzetnu fleksibilnost u prilagođavanju novim migracijskim tokovima i digitalnim trendovima.
Aktivnost u porastu – EU jača ovlasti Europola
Europol je tokom godine obradio 43.000 poruka dostavljenih od država članica – više nego trostruko u odnosu na 2016. godinu, što pokazuje značajan rast razmjene informacija i operativne podrške.
Kao odgovor na sve složeniji kriminalni pejzaž, Evropska komisija je u novembru 2025. predložila novi propis kojim bi se ojačala uloga Europola u borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima. Prijedlog uključuje jačanje Evropskog centra za borbu protiv krijumčarenja migranata, unapređenje razmjene informacija, proširenje kapaciteta za obradu biometrijskih podataka te dodatne resurse za podršku rastućem broju istraga.