Foto: Freepik
Novi naučni rad dovodi u pitanje ideju da jezik potiče iz jednog evolutivnog korijena.
Umjesto toga, on predlaže da je naša sposobnost komunikacije evoluirala kroz interakciju biologije i kulture i da uključuje višestruke kapacitete, svaki sa različitim evolutivnim istorijama. Okvir objedinjuje otkrića iz različitih disciplina kako bi objasnio kako se sposobnost učenja govora, razvoja gramatike i dijeljenja značenja spojila i stvorila složenu komunikaciju, piše EurekAlert!
Vijekovima su se filozofi i naučnici borili sa razumijevanjem kako je nastao ljudski jezik. Jezik nas definiše kao vrstu, ali njegovo porijeklo je ostalo misterija. U izvanrednoj međunarodnoj saradnji, deset stručnjaka iz različitih disciplina predstavlja jedinstveni okvir za rješavanje ove trajne zagonetke, koristeći nove metode i uvide iz svojih naučnih oblasti.
„Ključno je da naš cilj nije bio da smislimo sopstveno objašnjenje evolucije jezika“, kaže jedan od autora, Inbal Arnon, „Umjesto toga, željeli smo da pokažemo kako višestrane i biokulturne perspektive, u kombinaciji sa novonastalim izvorima podataka, mogu baciti novo svjetlo na stara pitanja.“
Širenje horizonta
Autori naglašavaju da u potrazi za porijeklom jezika jedno objašnjenje nije dovoljno. Umjesto toga, jezik je nastao kada su se različite biološke sposobnosti – poput kapaciteta za reprodukciju novih zvukova, prepoznavanje obrazaca i društvenu saradnju – spojile sa kulturnim procesima prenošenja znanja između pojedinaca (kako unutar generacija, tako i između njih).
„Višestruka priroda jezika može otežati njegovo proučavanje, ali i proširuje horizonte za razumijevanje njegovog evolutivnog porekla“, kaže koautor Sajmon Fišer. „Umjesto da tražimo tu jednu posebnu stvar koja izdvaja ljude, možemo identifikovati različite aspekte uključene u jezik i produktivno ih proučavati ne samo kod naše vrste već i kod životinja iz različitih grana evolutivnog stabla.“
Tim autora ističe, kako je napredak stagnirao kada su discipline radile izolovano jedna od druge. Da bi krenuli naprijed, oni zagovaraju pristup koji integriše učenje, kulturu i biologiju, crpeći iz različitih oblasti kao što su lingvistika, psihologija, komunikacija sa životinjama, neuronauka i genetika. Kao jedna od najistaknutijih osobina čovječanstva, jezik ostaje priča o vezi: između biologije i kulture, između različitih naučnih oblasti i između samih ljudi.
U fokusu tri studije
Kako bi demonstrirali moć ovog okvira, istraživači razmatraju tri aspekta čija uloga u nastanku jezika postaje jasnija kroz biokulturnu perspektivu:
Vokalno učenje: Ljudski govor zavisi od naše sposobnosti da naučimo reprodukovati vokalizacije drugih govornika. Čini se da je ova vještina ograničena kod naših najbližih rođaka primata, ali se nezavisno pojavila na drugim mejstima na stablu života. Na primjer, neke ptice, šišmiši i kitovi posebno su vješti u vokalnom učenju. Genetski i bihevioralni nalazi o ovom aspektu kod udaljeno srodnih vrsta pomažu nam da razumijemo različite ljudske sposobnosti.
Jezična struktura: Gramatika se nije jednostavno pojavila kod naših predaka preko noći. Nalazi iz stvarnih slučajeva nastanka znakovnog jezika, eksperimenti koji rekreiraju kulturnu evoluciju u laboratoriju i istraživanja na pticama pjevicama i primatima ističu važnost komunikacije i kulturnog prenosa – koji se više pojedinaca više puta koristi i uči tokom generacija – u oblikovanju strukture jezika. Ovaj aspekt pokazuje kako nastanak strukture uključuje konvergenciju bioloških, kognitivnih i kulturnih uslova, u određenoj kombinaciji koja može biti jedinstvena za ljude.
Društveni temelji: Jezik se koristi u interakciji s drugim ljudima. Studije su pokazale važnost društvene interakcije za učenje ljudskog jezika, kao i za druge naučene komunikacijske sisteme, poput ptičjeg pjevanja. Uz to, ljudi imaju neobično snažan nagon za društvenim dijeljenjem informacija, što se rijetko opaža kod životinja.
Biokulturne perspektive o evoluciji jezika osvjetljavaju jedinstvene i zajedničke karakteristike nastanka složene komunikacije, a takođe otvaraju put inovativnim istraživanjima o učenju jezika, vještačkoj inteligenciji i tome kako se komunikacija prekida kod poremećaja.
Istraživački rad pod naslovom „Što omogućuje ljudski jezik? Biokulturni okvir“ biće dostupan u časopisu Science na ovom linku.
EurekAlert!/Impuls