Foto: Abraš Media
Udruženje „Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u Bosni i Hercegovini“ iz Sarajeva i Udruženje „Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu“ iz Banje Luke uputili su službeni dopis Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove (MRMKS), nasljedniku Haškog tribunala, povodom javnih istupa osuđenog ratnog zločinca Damira Došena.
Povod za obraćanje Mehanizmu jesu javno dostupne informacije i medijski izvještaji o istupima Damira Došena na društvenim mrežama u kojima, osuđeni ratni zločinac negira činjenice utvrđene pravosnažnim presudama međunarodnih sudova, uključujući navode o bijelim trakama u Prijedoru, te koriste uvredljivi i ponižavajući izrazi prema Bošnjacima i žrtvama ratnih zločina, navode ove organizacije.
Damir Došen je pred Haškim tribunalom priznao krivicu za zločine počinjene na području Prijedora. Njegovo priznanje krivice, iskazano kajanje i procjena rehabilitacije bili su okolnosti koje su uzete u obzir prilikom odmjeravanja kazne i donošenja odluke o njegovom prijevremenom puštanju na slobodu.
-Zbog toga smatramo da je legitimno i nužno postaviti pitanje šta znači institut priznanja krivice i iskazanog kajanja ukoliko osoba kojoj su upravo te okolnosti omogućile blaže kažnjavanje i prijevremeni izlazak na slobodu kasnije javno dovodi u pitanje sudski utvrđene činjenice i vrijeđa žrtve, između ostalih i vlastitih zločina, koje je priznao, navodi se u saopštenju organizacija.
Kako se dalje navodi, obraćanje MRMKS-u nije zahtjev za ponovno otvaranje postupka niti zahtjev za novo kažnjavanje. Cilj dopisa jeste da Mehanizam evidentira ove informacije i razmotri njihov značaj u kontekstu institucionalnog nasljeđa međunarodne krivične pravde i pitanja vjerodostojnosti procjena kajanja i rehabilitacije.
-Istovremeno obavještavamo javnost da su oba udruženja podnijela i krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine radi ispitivanja postojanja osnova za postupanje u skladu sa Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.
Smatramo da očuvanje sudski utvrđenih činjenica nije pitanje političkog stava niti pojedinačnog mišljenja. Presude međunarodnih sudova ne predstavljaju prostor za proizvoljno prekrajanje činjenica, posebno ne od strane osoba koje su pred tim istim sudovima priznale vlastitu odgovornost i ostvarile procesne koristi na osnovu priznanja i iskazanog kajanja.
Od nadležnih institucija očekujemo da postupe u okviru svojih nadležnosti i pošalju jasnu poruku da negiranje sudski utvrđenih činjenica i vrijeđanje žrtava ne mogu postati prihvatljiv oblik javnog djelovanja, navodi se u saopštenju.