Foto: Unsplash
Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2026. godine donijeće, osim uzbuđenja i takmičenja, rekordne negativne parametre kada se radi o zagađenju, zdravlju i klimi.
Za nekoliko mjeseci, Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2026. godine trebalo bi da uđe u istoriju kao najveći pojedinačni sportski događaj na svijetu. Ali, nisu svi uzbuđeni zbog toga.
Naprotiv, raste zabrinutost zbog ekološke cijene znatno proširenog turnira, što izaziva kritike akademika, igrača i navijača.
Od “novih standarda” do “događaja sa najvećom emisijom ugljenika do sada”
Dr Madlen Or je vodeći stručnjak za sport i klimu koja vjeruje da Svjetsko prvenstvo 2026. godine “šalje opasnu poruku o namjerama FIFA i drugih događaja da postaju sve veći i veći”.
Sljedeći turnir u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku i Kanadi biće prvi koji će se održati na cijelom kontinentu, sa 48 timova umjesto dosadašnja 32 i 104 utakmice – 40 više nego ranije. FIFA razmatra proširenje turnira na 64 tima za izdanje 2030. godine. Ovakav plan garantuje vrućinu, daljinu, skupe karte ali i enormnu potrošnju energije, piše BBC.
“To je potpuno neusklađeno sa obećanjima koja je FIFA javno dala o smanjenju emisija. Prije se radi o kontroli štete”, kaže dr Or, vanredna profesorka sportske ekologije na Univerzitetu u Torontu.
U svojoj prvobitnoj kandidaturi za Svjetsko prvenstvo 2026. godine, tri potencijalne zemlje domaćini nadale su se da će događaj “uspostaviti nove standarde za ekološku održivost” i donijeti “mjerljive ekološke koristi”.
Ali dr Or je skeptična.
“Ako je novi standard događaj sa najviše ugljeničnog intenziteta ikada, onda da. U suprotnom mislim da je to nemoguće”, dodaje ona.
U nedavnom istraživanju organizacije “Naučnici za globalnu odgovornost” (Scientists for global responsibility) izračunato je da vođena velikim oslanjanjem na vazdušni saobraćaj i značajnim povećanjem broja utakmica, smatra se da će za SP 2026. godine generisati više od 9.000.000 tona ekvivalenta ugljen-dioksida. To je skoro dvostruko više od prosjeka za posljednja četiri finala Svjetskog prvenstva, i znatno više nego na Kataru 2022, za koji se procjenjuje da je imao otisak do 5,25 miliona tona ekvivalenta ugljen-dioksida.
I najvreliji…
Takođe bi mogao biti jedan od najvrelijih. Očekuje se da će 14 od 16 gradova domaćina Svjetskog prvenstva biti pod ekstremnim vrućinama tokom turnira.
FIFA je predložila prilagođavanje vremena početka utakmica i oslanjanje na nekoliko stadiona sa krovovima. Ti planovi će postati jasniji nakon žrijeba za Svjetsko prvenstvo u decembru – ali kritičari tvrde da se rizik proteže izvan terena.
“Nisam zabrinuta za sportiste. Brinem za 45.000 do 85.000 navijača, 10.000 zaposlenih i medije koji su na licu mjesta duže vrijeme. Biće izazov shvatiti kako zaštititi ljude. To je razgovor koji se vodi, ali od danas nema čvrstog plana o tome”, objasnila je dr Or.
Kako FIFA “otvara um”
FIFA je odbila da za BBC sport komentariše i odgovori na detaljna pitanja o svojoj strategiji održivosti i planovima za nepredviđene situacije.
Govoreći ovog mjeseca na Generalnoj skupštini Evropskih fudbalskih klubova u Rimu, predsednik FIFA Đani Infantino priznao je da bi ekstremne vrućine u budućim ljetima mogle da natjeraju na preispitivanje globalnog fudbalskog kalendara.
“Stalno razgovaramo o tome i mislim da se ne radi samo o jednom Svjetskom prvenstvu – mislim da je to opšta refleksija. Čak i igrati u nekim evropskim zemljama u julu je veoma, veoma vruće. Postoje načini da optimizujemo kalendar. Ali razgovaramo o tome i vidjećemo kada dođemo do nekog zaključka. Samo moramo biti otvorenog uma”, rekao je Infantino.
Igrači osećaju vrućinu
O problemima igranja na visokim temperaturama u SAD se već neko vrijeme priča. Engleska fudbalerka Rejčel Dejli je 2017. godine liječena od toplotne iscrpljenosti u bolnici nakon što se srušila tokom utakmice u Hjustonu, dok je igrala u Nacionalnoj ženskoj fudbalskoj ligi (NWSL).
Vrućina je bila stalna tema Svjetskog klupskog prvenstva ovog ljeta. Rekordne temperature i jake oluje napravile su haos širom turnira. Munje su dovele do toga da je šest utakmica odloženo od 40 minuta do dva sata.
Čelsi je bio jedan od timova koji se borio sa ekstremnom vrućinom. U polufinalu protiv Fluminensea u Nju Džerziju, temperatura je porasla na više od 35 stepeni Celzijusa do početka utakmice, a vezni igrač Enco Fernandez je rekao da su mu uslovi “izazvali vrtoglavicu” i da su “veoma opasni”.
Koliko vruće može biti?
Svjetsko prvenstvo u SAD 1994. godine je upamćeno i po 41 stepenu kada su igrali Meksiko i Irska u Orlandu. Bilo je to najtoplije Svjetsko prvenstvo do sada. Meteorolog BBC-ja Sajmon King je rekao da bi turnir sljedeće godine mogao da nadmaši tu temperaturu.
Podsjeća da je u junu 2023. godine ekstremni toplotni talas bio nedjeljama u Teksasu, Floridi i Meksiku. U Montereju, u Meksiku, indeks toplote je bio blizu 50 stepeni, a u Majamiju 44.
“Nemoguće je reći godinu dana unaprijed da li će gradovi domaćini poput onih iskusiti uslove toplotnog talasa – klimatske promjene su namjestile kockice na sve veću šansu da se to dogodi. A ako se to desi, to bi moglo biti najtoplije Svjetsko prvenstvo ikada zabilježeno”, naveo je.
Pet američkih gradova, Boston, Dalas, Los Anđeles, Njujork/Nju Džerzi i San Francisko koji su bili domaćini utakmica 1994. godine, biće domaćini i 2026. godine.
Podaci koje je Klajmat sentral (Climate central) iznio pokazali su da su svi navedeni američki gradovi osim San Franciska imali znatno više dana sa temperaturom iznad 32 stepena u junu 2025. nego 1994. godine.
“Igračima je očigledno”
Dejvid Viler, bivši vezni igrač Vikomb Vonderersa i jedan od najglasnijih zagovornika zaštite životne sredine u fudbalu, vidi da klimatske promjene sve više utiču na igru, rekavši da to “postaje mnogo očiglednije igračima i sve više tema razgovora”. Viler, vjeruje da sport ima odgovornost da učini više.
“Nažalost, ne mislim da glavna upravna tijela i organizacije trenutno zaista ozbiljno shvataju tu odgovornost. Zbog toga one ne zaslužuju da profitiraju od sporta ako ne koristi svoju moć za poboljšanje sporta”, kaže on.
Viler takođe želi da fudbaleri više koriste svoju platformu da se javno izjasne o pitanjima životne sredine.
“To bi moglo imati ogroman uticaj. Nismo savršeni i to je u redu, sve dok pokušavamo da uradimo koliko možemo”, rekao je Viler.
“Prema nama postupa kao prema brojevima”
Igrač koji se ne ustručava da koristi svoju platformu za zastupanje ekoloških pitanja je defanzivac Real Betisa, Hektor Beljarin.
Govoreći nakon što je proglašen za “globalnog šampiona” na nedavnoj dodjeli nagrada BBC green sport, rekao je da nije lako promovisati održivost u sportu koji sve više definiše globalna ekspanzija.
“Ne donosim odluke ali veoma sam svjestan kako industrija funkcioniše. Neću prestati da radim ono što volim zbog odluka donijetih na vrhu. Mi igrači često osjećamo kao da se prema nama postupa kao prema brojevima ili robi na tržištu. Ima više utakmica, više putovanja, teži uslovi. Samo nam se govori da se hidriramo”, rekao je bivši igrač Arsenala.
On smatra da ako se fudbaleri širom svijeta ne ujedine – bilo da to znači zaustavljanje ili donošenje smjelih odluka -“točak će se samo okretati”.