Foto: Jelena Jevđenić
Od leptira do skakavaca, sićušna stvorenja koja pokreću naš svijet nalaze se u ozbiljnoj opasnosti. Nova istraživanja otkrivju da njihov broj opada ne samo u područjima pod izravnim utjicajem čovjeka, već i u udaljenim, netaknutim dijelovima prirode, piše Science Alert.
Nestanak insekata u ključnim područjima širom svijeta dosad se uglavnom pripisivao uništavanju staništa i lokalnim klimatskim promjenama. Međutim, sada je jasno da negativni utjicaji sežu mnogo dalje od naših neposrednih sfera djelovanja.
Pad od 70 posto u 20 godina
Na području relativno netaknutom ljudskim djelovanjem, biolog Keith Sockman sa Sveučilišta Sjeverna Karolina zabilježio je dramatičan pad broja letećih insekata od čak 70 posto u samo dvije decenije. Sockman je pratio gustoću insekata tokom ljeta između 2004. i 2024. godine na jednoj zabačenoj livadi u Coloradu. Njegovo istraživanje pokazalo je da su toplija ljeta povezana s manjim brojem insekata iduće godine.
“Mjesto je prilično udaljeno i netaknuto, a ipak bilježimo ovako značajan pad broja insekata”, izjavio je Sockman. “To ne ostavlja mnogo drugih mogućnosti osim klimatskih promjena kao objašnjenja.”
Foto: Jelena Jevđenić
Globalna kriza bioraznolikosti
Sockmanovi nalazi nisu usamljeni. Brojne studije potvrđuju da klimatske promjene pogađaju insekte širom svijeta. Populacije leptira, kornjaša i drugih tropskih vrsta desetkovane su zbog promjena u ciklusu El Niña, a čak su i muhe osjetljive na brze promjene uslova na planeti. Iako postoje rasprave o tačnom opsegu smanjenja broja insekata, one su često posljedica nedostatka podataka i složenosti problema.
S više od pet miliona vrsta insekata, neizbježno je da će neke vrste profitirati od promjena koje štete drugima. Ipak, ti ‘pobjednici’ vjerojatno neće moći preuzeti ekološke uloge ‘gubitnika’, što će dovesti do dodatnih poremećaja u osjetljivim mrežama koje održavaju stabilnost ekosistema.
Domino efekt na cijeli ekosistem
Istorijski dokazi, koji popunjavaju praznine u podacima, takođe se gomilaju. Nedavni primjer prati pad broja mrava na Fidžiju još od dolaska prvih ljudi prije 3000 godina.
“Može biti teško procijeniti istorijske promjene u populacijama insekata jer, uz rijetke iznimke, nismo izravno pratili populacije tokom vremena”, objašnjava evolucijski biolog Evan Economo. “Primijenili smo novi pristup analizirajući genome mnogih vrsta iz muzejskih primjeraka. Genomi sadrže dokaze o rastu ili smanjenju populacija, što nam omogućuje rekonstrukciju promjena.” Dodao je: “Otkrili smo da je 79 posto autohtonih vrsta mrava na Fidžiju doživjelo pad populacije, dok se broj unesenih vrsta eksponencijalno povećava.”
Domino efekt ovih promjena vidljiv je i u podacima o smanjenju broja ptica, guštera i žaba, čija prehrana zavisi o insektima.
Stručni konsenzus: “Bez insekata, sve umire”
Entomolozi ističu kako danas postoje stotine naučnih studija koje potvrđuju trajni pad brojnih populacija insekata na globalnoj razini. “Postoji konsenzus među stručnjacima da je u toku kriza bioraznolikosti insekata”, napisali su nedavno ekolog Manu Saunders i njegovi kolege.
Sockmanova studija samo potvrđuje da se ova kriza događa čak i u najudaljenijim regijama planeta.
Upozorenje je jasno
“Bez insekata, sve umire: svi sisavci, svi gmazovi, sve ptice, pa čak i ljudi”, izjavila je zoologinja Jessica Ware.
“Ako želimo sačuvati bilo što od toga, uključujući i nas same, moramo sačuvati insekte”, piše Index.hr