Foto: Collected
Miki Maus od 1. januara 2024. više neće pripadati kompaniji koja ga je stvorila, već postaje javno dobro. Očekuju se moguće nove verzije crtanih filmova sa ovim likom, adaptacije, ali i pravne bitke s Diznijem.
Autorska prava na “Parobrod Vili”, kratku crno-bijelu animaciju iz 1928., kojom je publici prvi put predstavljen čuveni crtani junak koji će postati simbol američke pop kulture, prema američkom zakonu ističu nakon 95 godina, odnosno 1. januara. To znači da će lik slavnog miša i njegove mišice Mini iz tog crtaža moći da koristi ko god želi, pa čak i u komercijalne svrhe, piše AFP.
Modernija verzija miša iz savremenih crtanih filmova i dalje će neko vrijeme pripadati kompaniji Dizni, prenosi Index.hr.
Dizni se ranijih godina svojski trudio da se promijeni zakon kako bi se autorska prava produžila.
“Ovo je duboko simboličan i uveliko iščekivan trenutak”, rekla je Jennifer Jenkins, direktorica Centra za javno dobro pri sveučilištu Duke.
Sada svako može kopirati, dijeliti, ponovo koristiti i napraviti adaptacije Diznijevih crtanih filmova iz 1928. godine. Kasnije verzije likova Mikija Mausa i Mini još uvijek nisu u javnom vlasništvu i ne smiju se reprodukovati bez dozvole Diznijevih advokata.
Umjetnici će, međutim, moći da kreiraju nove verzije ovog crtaća u skladu sa, na primjer, klimatskim promjenama ili filmskim žanrom.
Dizni je najavio da će “nastaviti da štiti svoja prava na moderne verzije Mikija Mausa i drugih djela koja su ostala pod autorskim pravima”.
„Na modernije verzije neće uticati istek autorskih prava, a Miki Maus će nastaviti da igra vodeću ulogu globalnog ambasadora Diznija u našim pričama, atrakcijama tematskih parkova i brendiranim proizvodima“, saopštila je kompanija.
Džastin Hjuz, profesor na Pravnom fakultetu Lojola, ističe da će Miki Maus, kao što je poznat sadašnjim generacijama Amerikanaca, i dalje biti pod zaštitom autorskih prava, ali i objašnjava da je Dizni bio veoma lukav, pa je proglasio kultne dijelove crtanog filma kao brend.
„To znači da će svako ko koristi čuvene Mikijeve crteže na majicama ili šoljama moći da bude krivično gonjen“, rekao je Hjuz.
Ali. drugi pravni stručnjaci tvrde da je Vrhovni sud SAD jasno stavio do znanja da se zaštitni znak ne može koristiti kao autorsko pravo. Obe strane se slažu da će zakon koji je sada na snazi biti testiran u sudnici.