Foto: Ma Ti
U izvještaju Global Witnessa Latinska Amerika je područje sa najviše smrtonosnih napada na borce za zaštitu životne sredine.
U proteklih deset godina svaka dva dana po jedan ‘zeleni’ aktivist bio je ubijen što je više od 1700 ljudi koji su životom platili pokušaje da spriječe rudarenje, bušenje nafte, krčenje šuma, pokazuje nova studija koju je objavio Global Witness, prenosi Hina.
U deset godina najveći broj ubistava boraca za zaštitu okoliša dogodio se u Brazilu i Kolumbiji, a autori studije ističu da brojke ne pokazuju stvarne razmjere nasilja.
Ranije ove godine ubijeni su britanski novinar Dom Phillips i lokalni stručnjak Bruno Pereira što je bacilo novo svjetlo na bezakonje u nekim dijelovima Amazonije.
U zadnjem izvještaju Global Witnessa Latinska Amerika je područje s najviše smrtonosnih napada na borce za zaštitu životne sredine.
Prema toj studiji 68 posto svih ubistava zelenih aktivista dogodilo se na tom kontinentu, a najviše u Brazilu, Kolumbiji, Meksiku i Hondurasu.
Posljedice rat u Ukrajini
Mnogi ubijeni aktivisti su domoroci uključeni u borbu protiv velikih kompanija kako bi spriječili eksploataciju svoje zemlje od vlasnika rudnika, bušenja nafte, krčenja šume radi širenja poljoprivrednog zemljišta ili gradnje hidroelektrana.
Naučnici strahuju da će borci za okoliš biti još ugroženiji danas kada je svijet suočen s energetskom krizom kao posljedicom rata u Ukrajini.
U 2021. godini ubijeno je 200 aktivista, odnosno njih četiri svake sedmice.
“Raste pritisak na prirodne resurse u svijetu, a najveća bitka vodi se u Amazoniji u Brazilu”, kaže Shruti Suresh iz Global Witnessa te ističe da “se 85 posto takvih ubistava u Brazilu dogodilo upravo u toj regiji”.
“U ratu za zemlju koja je nepravedno raspodijeljena, ljudi se bore da zaštite svoju zemlju protiv onih koji žele više i više za eksploataciju resursa i u tom ratu i žrtve su domorodačke zajednice, lokalne zajednice, njihovi protesti i njihovi glasovi se guše”.
Kolumbijski borac za ljudska prava Oscar Sampayo izgubio je tri svoja prijatelja 2021., koji su ubijeni jer su se bunili protiv frakiranja nafte u regiji Magdalena Medio zbog pogubnih posljedica na lokalnu zajednicu i okoliš.
Posljedice rata u Ukrajini sada se osjećaju čak i u Kolumbiji, jer “Kako se ugalj, nafta i plin više ne kupuju od Rusa, eksploatacija se sada povećava na jugu, posebno u zemljama kao što je Kolumbija i bez obzira što to donosi kršenja ljudskih prava”, kaže Sampayo za BBC News.
Novo političko vodstvo u Kolumbiji obećalo je biti ekološki svjesno, ali nasilje prema zelenim aktivistima povećava se, navodi Sampayo koji ne kani odustati unatoč smrti svojih prijatelja i napadima koje je i sam doživio.
Global Witness upozorava da se zadnjih godina stanje pogoršava umjesto da kreće na bolje.
S porastom klimatskih kriza i kriza bioraznolikosti, raste i broj autoritarnih vlada i shodno tome raste broj ubistava od 2018. godine.
Ulogu igraju i drugi faktori: uključenje kriminalnih i narkokartela koje ubijaju borce za zaštitu okoliša.
U 2021. u Meksiku bilo je 54 ubistava zelenih aktivista, što je 30 više nego 2020. Borci za okoliš ubijani su zbog protivljenja ilegalnim rudnicima i narkokartelima.
Tragična 2021.
Svake sedmice u svijetu ubijene su gotovo četiri osobe uključene u borbu za zaštitu okoliša.
Porast ubistava potvrđen je u Brazilu i Indiji, a pad u Kolumbiji i Filipinima u prošlog godini.
Na afričkom kontinentu najviše ubistava zelenih aktivista potvrđeno je u Demokratskoj Republici Kongo. Osam od deset takvih ubistava dogodilo se u nacionalnom parku Virunga, a riječ je uglavnom o rendžerima.
U Nikaragvi kriminalne skupine ubile su 15 aktivista u sistemskoj kampanji protiv naroda Miskitu i Mayangna.
Znaci nade i optimizma
Uprkos tim crnim brojkama pomaka ima. U Hondurasu je bivši direktor iz energetskog sektora osuđen na 22 godine zatvora zbog ubistva aktivistice Berte Caceres 2016.
Nešto optimizma ulijeva i Sporazum Escazú koji je stupio na snagu 2021., a riječ je o prvom sporazumu koji uređuje pitanja okoliša i ljudskih prava.
Potpisom tog sporazuma zemlje se obavezuju sprječavati i istražiti napade na borce za zaštitu okoliša. Neke zemlje, poput Meksika, potpisale su Sporazum Escazu, no Brazil i Kolumbija to tek trebaju učiniti.
Borci planiraju obavezati Evropsku uniju da zakonom obaveže kompanije da budu odgovorne za ljudska prava u proizvodnom lancu.
“Takve odluke mijenjaju pravila igre i mogle bi pozitivno djelovati na zaštitu zelenih aktivista”, ocjenjuje Shruti Suresh pa zaključuje “to su sigurno znaci nade i optimizma, no put je i dalje težak i opasan”.