Foto: Pixabay
Izmišljena vrsta papagaja Norveški plavac, fiktivna ptica proslavljena u komediji Monti Pajton koja je živjela u kavezu, a tugovala za fjordovima, čini se da ima para u stvarnom životu.
Naučnici su utvrdili da papagaji – kućni ljubimci, pate od nostalgije.
Prema novom istraživanju koje je objavilo britansko Kraljevsko društvo, što je veći mozak ptice u zatočeništvu, veća je vjerovatnoća da će pokazati “oblike abnormalnog ponašanja”, poput žvakanja rešetki kaveza ili čupanja sopstvenog perja.
Veća “sklonost bolestima” i “očigledno skraćenom životnom vijeku” kod inteligentnijih vrsta papagaja u zatočeništvu odražava neusklađenost između zatočeništva i života u divljini, kažu akademici sa Britanskog univerziteta u Bristolu i Univerziteta Bristol, kao i Univerziteta Guelf i Utreht u Holandiji.
“Razmjere zatočeništva koje ograničava prirodno ponašanje životinja i smanjuje njihov domet u traženju hrane, donošenju odluka i kognitivnom rješavanju problema dovode do frustracije“, otkrili su istraživači.
Aktivniji i inteligentniji divlji papagaji mogu provesti do 75 odsto svog vremena u potrazi za hranom, prema stručnjacima, rješavajući probleme i donoseći odluke što zarobljene ptice ne mogu da nadoknade time da nauče, na primjer, rečenicu “Poli želi kreker”.
Papagaji u divljini često su prirodno društvene životinje, ali takve vrste često žive bez ikakvog društvenog kontakta u zatočeništvu i prijeti im opasnost dosade.
“Uopšteno govoreći, inteligentne životinje imaju jedinstvene potrebe u zarobljeništvu kako bi bile u dobrom stanju“, kažu naučnici, preporučujući vlasnicima da ponude “prirodniju ishranu” i smisle “kognitivnu stimulaciju” kako bi oživjeli okruženje za ptice u kavezu, koje bi inače mogle da završe “tugujući za fjordovima” ili čak za “bivšim”, kako je to bilo opisano u skeču Monti Pajtona 1969. godine.
(HINA)