Istraživanje pokazalo: Kućni papagaji žude za prirodom

Foto: Pixabay

Izmišljena vrsta papagaja Norveški plavac, fiktivna ptica proslavljena u komediji Monti Pajton koja je živjela u kavezu, a tugovala za fjordovima, čini se da ima para u stvarnom životu. 

Naučnici su utvrdili da papagaji – kućni ljubimci, pate od nostalgije.
 

Prema novom istraživanju koje je objavilo britansko Kraljevsko društvo, što je veći mozak ptice u zatočeništvu, veća je vjerovatnoća da će pokazati “oblike abnormalnog ponašanja”, poput žvakanja rešetki kaveza ili čupanja sopstvenog perja.
 
Veća “sklonost bolestima” i “očigledno skraćenom životnom vijeku” kod inteligentnijih vrsta papagaja u zatočeništvu odražava neusklađenost između zatočeništva i života u divljini, kažu akademici sa Britanskog univerziteta u Bristolu i Univerziteta Bristol, kao i Univerziteta Guelf i Utreht u Holandiji.
 
Razmjere zatočeništva koje ograničava prirodno ponašanje životinja i smanjuje njihov domet u traženju hrane, donošenju odluka i kognitivnom rješavanju problema dovode do frustracije“, otkrili su istraživači.
 
Aktivniji i inteligentniji divlji papagaji mogu provesti do 75 odsto svog vremena u potrazi za hranom, prema stručnjacima, rješavajući probleme i donoseći odluke što zarobljene ptice ne mogu da nadoknade time da nauče, na primjer, rečenicu “Poli želi kreker”.
 
Papagaji u divljini često su prirodno društvene životinje, ali takve vrste često žive bez ikakvog društvenog kontakta u zatočeništvu i prijeti im opasnost dosade.
 
Uopšteno govoreći, inteligentne životinje imaju jedinstvene potrebe u zarobljeništvu kako bi bile u dobrom stanju“, kažu naučnici, preporučujući vlasnicima da ponude “prirodniju ishranu” i smisle “kognitivnu stimulaciju” kako bi oživjeli okruženje za ptice u kavezu, koje bi inače mogle da završe “tugujući za fjordovima” ili čak za “bivšim”, kako je to bilo opisano u skeču Monti Pajtona 1969. godine.
 
(HINA)

Povezane vijesti

Ekološka krivična djela u RS: Analiza zakonodavstva u svjetlu evropske direktive

Foto: Sebastian Kurpiel/Unsplash Prema najnovijoj analizi usklađenosti Krivičnog zakonika Republike Srpske i Direktiva EU 2024/1203, manje od polovine ekoloških krivičnih djela nije prepoznato u našem...

Možemo li na istoj zemlji proizvoditi i hranu i struju?

Foto: Unsplash Kada se govori o velikim sunčanim elektranama, jedno od prvih pitanja obično je koliko će prostora zauzeti i znači li njihova izgradnja da...

Popular Articles