Stotine naučnika potpisalo je pismo u kojem poziva na globalnu akciju za zaštitu kitova i delfina.
Više od 350 naučnika i konzervatora iz 40 zemalja potpisalo je otvoreno pismo u kojem se poziva na globalne akcije za zaštitu kitova, delfina i pliskavica od izumiranja.
Kažu da je ugroženo više od polovine svih vrsta, ali da su dvije „na ivici izumiranja”.
Izostanak konkretnih postupaka za zaštitu životinja u zagađenim i i prekomjerno eksploatisanim morima doveo je do toga da će mnoge vrste biti istrebljene već tokom naših života, navodi se u pismu.
Čak ni čuveni veliki kitovi nisu bezbjedni.
„Neka ovo bude istorijski trenutak za razumijevanje da su kitovi u opasnosti i da je potrebno pokrenuti snažni talas u kome bi svi trebalo da učestvuju: donosioci odluka, naučnici, političari i javnost kako bismo spasili naše okeane”, rekao je Mark Simonds.
Sve veće prijetnje
„Spasite kitove” bio je poznati slogan sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka – koristio ga je ekološki pokret koji je pomogao da se okočna komercijalni lov na kitove.
Iako su se kitovi u većem dijelu svijeta u međuvremenu oporavili od organizovanog lova, sada se suočavaju sa bezbroj drugih prijetnji zbog ljudskih postupaka, poput zagađenja plastikom, gubitka staništa i plijena, klimatskih promkjena, ali i sudara sa brodovima.
Ubjedljivo najveća prijetnja postaje slučajno hvatanje u ribarskim mrežama, što godišnje usmrti 300 000 kitova, delfina i pliskavica.
Stotine naučnika izrazilo je istu zabrinutost – da se približavamo velikom stepenu izumiranja koja se mogu spriječiti. I ukoliko ne djelujemo sada, budućim generacijama biće uskraćena šansa da upoznaju ova inteligentna druželjubiva i nadahnuta stvorenja.
Dvije vrste su posebno ugrožene – sjevernoatlatski kit, od kojeg je ostalo samo nekoliko stotina jedinki, i pliskavice vrste pronađene u Kalifornijskom zalivu kojih je preostalo svega 10.
Navode i da je gotovo neizbježno da ove dvije vrste krenu putem izumiranja – poput kineskog riječnog delfina.
Delfin, poznat i kao baidži, nekada je bio uobičajen prizor u rijeci Jangce, ali se sada smatra istrebljenom vrstom.
U pismu, koje su između ostalih potpisali stručnjaci iz Velike Britanije, Amerike, Meksika, Južne Afrike i Brazila, ističe se da su ovi „dramatični” scenariji mogli da se izbjegnu, ali da nedostaje političke volje.
Doktorka Suzan Liberman iz Društva za zaštitu divljih životinja rekla je da je potpisala pismo kako bi pomogla naučnicima da šire pokrenu ova pitanja.
„Ključno je da vlade razviju, finansiraju i sprovedu dodatne mjere da bi bolje zaštitile i spasile ove čuvene vrste – kako ne bi završile kao baidži”, rekla je za BBC.
Naučnici su zabrinuti za polovinu od 90 vrsta kitova, delfina i pliskavica, i dodaju da trend „premalog i prekasnog” djelovanja mora da se prekine.
Oni pozivaju primorske zemlje u čijim vodama žive kitovi, delfini i pliskavice da rade više na tome da ih zaštite.
Sara Dolman iz Kraljevskog društva za zaštitu kitova i delfina rekla je da je slučajno hvatanje ovih životinja u ribolovačke mreže veliki problem u vodama Velike Britanije, zbog čega godišnje nastrada hiljade kitova i drugih životinja, kao što su foke, ali i ptice.
Među njima su lučke pliskavice i obični delfini, kao i sve veći broj različitih vrsta kitova na obali Škotske.
Kada se životinje zamrse u ribarske mreže – to je „užasan način da umru”, rekla je ona, dodajući da su neke životinje preživjele ali su im zubi bili slomljeni ili mladunci uginuli.
„Pred nama je dugačak put prije nego što budemo sigurni da riba koju jedemo nije prouzrokovala slučajni ulov zaštićenih vrsta poput kitova i delfina”, rekla je za BBC.
Pismo je dio sve većeg pokreta naučnika i konzervatora koji se bore za očuvanje kitova i njihovi manjih rođaka – delfina i pliskavica.
O tome se razgovaralo u septembru na međunarodnom sastanku naučnog odbora za zaštitu od lova na kitove, čija je osnovna misija da spriječe da ova vrste nestane.
Članovi su pokrenuli „inicijativu protiv izumiranja” kako bi utvrdili sa kojim stepenom nestanka životinja se suočavamo i šta još možemo učiniti da ih spriječimo.
Autor: BBC News na srpskom