 spadaju u skupinu najmanjih višestaničnih životinja (od 0,1 do nepuna 3 milimetra), a poznate su po svojim jedinstvenim karakteristikama: cijelu vrstu čine ženke koje su preživjele nekoliko desetaka miliona godina bez spolnog razmnožavanja, kradu DNK drugih vrsta, mogu preživjeti ekstremne suše, a podnose i vrlo visoke razine zračenja.){kind=link}
Bdelloidi (Bdelloid Kolnjaci) spadaju u skupinu najmanjih višestaničnih životinja (od 0,1 do nepuna 3 milimetra), a poznate su po svojim jedinstvenim karakteristikama: cijelu vrstu čine ženke koje su preživjele nekoliko desetaka miliona godina bez spolnog razmnožavanja, kradu DNK drugih vrsta, mogu preživjeti ekstremne suše, a podnose i vrlo visoke razine zračenja.
Obično, kada se skupina životinja sastoji od samo jednog roda, životinje su osuđene na izumiranje. Ali ovo nije slučaj sa bdelloidima, vrsti koju u proteklih 80 miliona godina čine isključivo ženke. A čini se da im za sad jako dobro ide. Umjesto da se oslanjaju na mužjake za reprodukciju, kao i sve druge vrste, ove ženke su pronašle alternativu – jednostavno uzimaju DNK od drugih životinja, a zatim ga koriste za reprodukciju.
“Evolucijski skandal.” – Legendarni biolog John Maynard Smith o bdelloidima
Nedavna studija provedena na Cambridge-u i objavljena u časopisu PLoS Genetics fokusirala se na genetsku analizu bdelloida, a otkrila je da je otprilike 10% aktivnih gena ovih ženki ‘ukradeno’ od drugih vrsta, kao što su gljive, bakterije i biljke. Upravo ova krađa gena i omogućuje ženkama da prežive te da se same reprodukuju, bez mužjaka, a sa ovim nevjerovatnim talentima se ni jedna druga poznata životinja ne može pohvaliti.
Razmnožavanje na uobičajen način (mužjak + ženka) uvodi ključne razlike u genetičkom kodu životinje koje dovode do mutacije, i koje dopuštaju životinjama da se prilagode tokom vremena, a bdelloidi su jednostavno eliminisali potrebu za mužjacima, jer do genetskih varijacija mogu doći i bez spolnog razmnožavanja. Iako zvuči prosto nemoguće, aseksualni život je omogućio bdelloidima diversifikaciju u najmanje 400 vrsta!
Autor studije Alan Tunnacliffe, molekularni biolog na Sveučilištu u Cambridgeu u Velikoj Britaniji, opisuje Bdelloide kao “genetski mozaik”. “Svaki put kada istražujete ove životinje … pronađete nešto čudno. Kao da su ovdje da bi nas zabavljali i iznenađivali. “
Pored toga što im krađa gena omogućuje da opstanu kao vrsta koju čine samo ženke, ovi ukradeni geni su od bdelloida napravili nevjerovatno otporna bića. U normalnim uslovima, oni žive u slatkoj vodi, ali se također mogu pronaći i u postrojenjima prepunim otpadnih voda ili u slanoj vodi. Oni također žive u mjestima koja ponekad spontano presuše. Za većinu životinja – ovo dovodi do katastrofalnih posljedica, ali otporni bdelloidi mogu preživjeti potpunu sušu rekordnih 9 godina.
U suštini, bdelloidi kroz DNK uzimaju najbolje karakteristike drugih vrsta, te ih koriste za vlastite potrebe. Tokom studije, naučnici na Cambridgeu su identifikovali neke bdelloide koji su u sebi mali gene koje su ukrali od više od 500 različitih vrsta!
Naučnicima još uvijek nije jasno kako bdelloidi uopšte dolaze do stranog DNK, ali je jasno da ga, kada već do njega dođu, iskoriste da prevladaju nedostke aseksualnosti. “Ne znamo kako se prijenos gena događa, ali gotovo sigurno uključuje konzumiranje DNK kroz organske ostatke,” objašnjava autor studije Alan Tunnacliffe. “Bdelloidi će jesti sve što je manje od njihove glave!”