Foto: Pieter Brueghel the Elder/Wikimedia Commons/Public Domain
Korijeni prvih država možda imaju manje veze s poljoprivredom, a više s onim što se obrađivalo. Sve veći broj istraživanja sugeriše da su žitarice, ne samo sama poljoprivreda, igrale odlučujuću ulogu u usponu ranih državnih društava.
Decenijama su mnogi naučnici povezivali razvoj velikih političkih sistema s izumom poljoprivrede prije otprilike 9000 godina.
Međutim, prve poznate države pojavile su se tek gotovo 4000 godina kasnije, što postavlja pitanja o snazi te veze. Rane civilizacije nastale su u Mezopotamiji, a zatim u Egiptu, dolini Inda, Kini i Mezoamerici.
Zašto je žito, a ne samo poljoprivreda, bilo važno?
Antropolog James Scott sa Sveučilišta Yale tvrdi da je poljoprivreda temeljena na žitaricama, a ne poljoprivreda uopšteno, pružila temelj za formiranje države.
Žitarice poput pšenice, riže, ječma i kukuruza rastu iznad zemlje, dozrijevaju prema predvidljivim rasporedima i mogu se dugoročno skladištiti. Ove osobine omogućile su im lako praćenje i oporezivanje, nudeći ranim elitama pouzdan način kontrole proizvodnje i izgradnje centraliziranih sistema.
Scott opisuje rane države kao funkcionisanje slično reketašima. Vladajuće skupine vršile su pritisak na zajednice da proizvode žito, koje se zatim moglo oporezivati i preraspodijeliti kako bi se ojačala državna moć.
Pisanje, sugeriše on, nije se pojavilo radi pripovijedanja, već kao sistem vođenja evidencije za upravljanje tim porezima. S vremenom je taj sistem oblikovao pravne kodekse i društvene hijerarhije.
Testiranje teorija s globalnim modelima podataka
Kako bi testirali ove teorije, istraživači su ispitali podatke iz stotina društava i mapirali ih na globalno jezično stablo kako bi pratili odnose predaka. Matematički model pomogao je u identifikovanju obrazaca u različitim kulturama.
Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Nature, otkrili su da intenzivne poljoprivredne tehnike poput gnojidbe i navodnjavanja često slijede stvaranje država, a ne uzrokuju ih. Nasuprot tome, uzgoj žitarica dosljedno je dolazio prije formiranja država i poreznih sistema.
Studija je također pronašla vezu između usjeva koji nisu žitarice i ranih država. Međutim, voće, povrće, korjenasti i gomoljasti plodovi, koje je teže pratiti i oporezovati, često su se smanjivali ili napuštali kako su se centralizovani sistemi ukorijenili. Ovaj obrazac podržava Scottovu teoriju da je praktičnost uzgoja žitarica dala stratešku prednost u ranom upravljanju.
Informacijski sistemi i prve države čovječanstva
Istraživanje ističe dugogodišnju vezu između informacijskih sistema i državne kontrole. Pisanje, iako transformativno, dugo je bilo pod dominacijom malih elita.
Čak i dok se pismenost širila izumima poput štamparske mašine i masovnog obrazovanja, informacije su i dalje oblikovali oni na vlasti.
Današnje države se suočavaju sa novim pritiscima digitalne tehnologije, klimatskih promjena i ekonomskih pomaka. Iako su se alati razvijali, sile koje oblikuju autoritet i stabilnost odražavaju obrasce koji su prvi put viđeni prije hiljada godina tokom uspona prvih država čovječanstva.